Zaposlenici Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama osim osnovne plaće primali su i takozvani motivacijski dodatak, koji je iznosio i do 30 posto osnovne plaće. Prosječna plaća sedamdeset zaposlenih u APN-u je oko 8.000 kuna neto, što znači da bi oni sretnici koji su dobili motivacijski dodatak imali za oko 2.500 kuna veću plaću.
Za stimulaciju 85.000 kuna mjesečno
Politika je to koja se provodila od 1997. do prije nekoliko mjeseci, dok na čelo Agencije nije zasjeo Željko Uhlir, koji je ustvrdio da za takav dodatak nije bilo pravne osnove. Prema informacijama iz APN-a, dodatak se ostvarivao na temelju ocjene uspješnosti pojedinog djelatnika koju bi davao njegov nadređeni. Tako je na stimulaciju mjesečno odlazilo i do 85.000 kuna.
Neredu koji je donedavno vladao u agencijama i samostalnim odlukama Vlada je odlučila stati na kraj. Konačni cilj je usklađivanje plaća u agencijama, zavodima, institucijama, fondovima, arhivima... s onima u ministarstvima, odnosno državnoj upravi. Time bi se već 2013. trebalo uštedjeti oko 100 milijuna kuna godišnje, piše Jutarnji list. Prve uredbe vezane uz agencije očekuju se već ovaj tjedan.
Najveći nered u sektoru poljoprivrede
Među najdrastičnijim primjerima nereda je i Pravosudna akademija, na kojoj su sva radna mjesta imala koeficijent veći od dopuštenog. No, ravnateljica Akademije, čija će plaća uskoro pasti za oko 10.000 kuna bruto, jer će umjesto koeficijenta 5,12 imati 3,3, nije izuzetak. Dobro će po džepu biti udaren i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, čija je bruto plaća oko 27.000 kuna, a trebala bi biti maksimalno 17.900.
"Najveća su odstupanja upravo u agencijama zaduženima za poljoprivredu te onima povezanim s projektima EU", kažu u Ministarstvu uprave. Dokazuje to i primjer pomoćnog radnika u bifeu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, koji primjerice ima istu plaću kao i pirotehničar, ali i veću nego bolničar!
