Takva procjena Bečkog instituta uglavnom se podudara s očekivanjima domaćih ekonomista koji računaju s padom od jedan do dva posto.
Predvodnice oporavka u regiji bit će Slovačka, s rastom BDP-a od tri posto, te Poljska, čija će ekonomija rasti 2,7 posto.
Kakav-takav rast trenutačno može osigurati jedino izvoz, a hoće li se neka zemlja uspjeti probiti na inozemno tržište, smatra Bečki institut, ovisi o snazi njezine industrije i tečajnom režimu.
"One zemlje koje imaju fleksibilni tečaj i jaču industrijsku bazu imat će najviše koristi od oporavka međunarodne trgovine. Postići će rast veći od prosjeka regije", navodi Institut u najnovijem izvješću Hoće li izvoz prevladati štednju?, piše Jutarnji list.
Ipak, da je ta priča vrlo složena, najbolje potvrđuju slučajevi Slovačke i Slovenije. Obje zemlje imaju jaku industriju i nemaju fleksibilni tečaj, nego su odavno uvele euro. No, Slovačka raste mnogo brže. To može zahvaliti autoindustriji, koja čini trećinu izvoza zemlje, a fiskalni stimulansi u eurozoni povećali su potražnju za automobilima. Slovensku stagnaciju Bečki institut objašnjava značajnim rastom ukupnih troškova proizvodnje od početka krize. Osim toga, valute mnogih zemalja u međuvremenu su znatno aprecirale u odnosu na razinu kada je izbila globalna kriza. Primjerice, u kolovozu 2008. za jedan euro moglo se dobiti oko 24.000 čeških kruna, da bi šest mjeseci poslije tečaj pao na oko 29.500, a sada se gotovo vratio na početnu razinu i vrijedi oko 25.500 kruna.
"Tečaj je jedan od faktora bržeg rasta proizvodnje i izvoza, ali nije jedini. Od početka godine, primjerice, rast industrijske proizvodnje imaju Srbija i BiH, premda jedna ima fleksibilni, a druga fiksni tečaj. Razlog je u tome što obje izvoze sirovine za kojima je potražnja u svijetu porasla", objasnio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Prethodni članci:
arti-201007010297006 arti-201007090404006 arti-201006170437006
