Devizni prihodi od turizma u Hrvatskoj bilježe kontinuiran rast od 2010. do 2016. godine. U odnosu na 2010., turizam je u 2016. godini ostvario povećanje deviznih prihoda od 2,4 milijarde eura ili 38,6 posto.
Unatrag tri godine zahvaljujući toj žetvi deviza koje se vraćaju natrag u kupnju nekretnina i trgovinu općenito, svi su gospodarski pokazatelji pozitivni. Tim slijedom, piše Slobodna Dalmacija poslodavci kukaju za radnicima bez kojih ne mogu izgurati ljeto, a radnicima rastu neto plaće.
Potvrđuju to, navode nadalje, i podaci HGK prema kojima, primjerice, trgovina nekretninama čini 20 posto bruto dodane vrijednosti u Županiji zadarskoj, 19,8 posto u Šibenskoj županiji, 15,2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 12,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
"Gradi se na sve strane. I tu vam se onda vrti veliki novac. Za gradnju vila angažiraju se radnici, nabavlja građevinski materijal, pa još to sve treba opremiti namještajem i na kraju iznajmiti ili prodati. Cijela obala vam je orijentirana samo na turizam, i nedajbo��e da se nešto u vezi s njim loše dogodi. Iz poslovnog iskustva znam da su ljudi jako kreditno opterećeni i bojim se da to ne bi izdržali", kaže dopredsjednica Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK Jasminka Biliškov i sama potvrđujući da se tržište nekretnina na obali probudilo zbog turizma. Prema riječima Biliškov, nekretninski svijet u Lijepoj našoj buja zahvaljujući Hrvatima jer nas tranci zaobilaze zbog visokih poreza i lošeg pravosuđa.
'Lagodniji odabir'
Unatoč činjenici da se zbog skupoće najmanje nekretnina vrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovisnost o turizmu ondje je najveća. Odande, pak, upozoravaju da ne bi smjelo tako biti te da treba razvijati i druge gospodarske grane kao što to čine ostale zemlje koje su ovisne o turizmu.
Terezina Orlić, predsjednica HGK - Županijske komore Dubrovnik, podsjeća da je dubrovački kraj oslonjen na poljoprivredu, proizvodnju vina, ribolov, ali i industriju od brodogradnje do IT tehnologija. "Za sve to imamo i tradiciju i obrazovni sustav. Što prije shvatimo da u poslovnom i u svakom drugom smislu sve ima svoju krivulju s manjim ili višim amplitudama, brže ćemo prići promjeni sadašnjeg 'lagodnijeg' odabira", pojašnjava za Slobodnu Orlić.
U Zadru raste sve
U zadarskoj HGK navode kako je turizam trbuh njihovog gospodarstva, ali da ondje rastu i druge djelatnosti. "Pred sobom imam tablice iz kojih je vidljivo da broj zaposlenih od 2015. do danas iz mjeseca u mjesec raste u svim djelatnostima. Istinabog, u turizmu nešto brže i efikasnije nego u drugim branšama, ali turističkog rasta se ne trebamo bojati, on je poželjan", kaže predsjednik Županijske komore Zadar Dario Jurin i napominje da u Zadru i okolici zbog "Tankerske plovidbe" pomorstvo snažno doprinosi dobroj gospodarskoj slici.
Iz analiza strukture ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije jasno je da bi taj dio Dalmacije imao šansu preživjeti "turističku kataklizmu" jer na trgovinu na veliko i malo otpada 23 posto ukupnih prihoda. Slijedi prerađivačka industrija, koja u Zadru i okolici donosi 20 posto prihoda, i tek onda sektor pružanja smještaja i pripreme hrane u turizmu s 11,5 posto. No, u svakom slučaju prestane li se okretati turistički mlin Dalmacija bi itekako imala veliki zastoj, a preživio bi ga samo Zadar.
