Ima li ocjena da jedino štednja i proračunski rezovi nisu dovoljni da izvuku zemlje iz krize nekakvih implikacija na hrvatsku politiku, čija nova Vlada upravo kroz proračun namjerava uštedjeti najmanje pet, a moguće i devet milijardi kuna?
I profesor Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, nisu iznenađeni potezom agencije S&P, a slažu se da njihova ocjena o štednji ne znači da zemlje moraju odustati od rezanja svojih troškova.
Ante Babić tako smatra da su zemlje kojima je smanjen kreditni rejting generalno napravile dobru stvar kad su smanjile svoju potrošnju, ali da će morati napraviti još puno toga kako bi vratile svoj kreditni rejting.
"Treba reći, kad se gledaju javna potrošnja i rezovi, da nije svaka potrošnja ista. Odavno se zna da problemi eurozone nisu isključivo fiskalne prirode, oni su najčešće spominjani, ali ima tu dubljih problema poput činjenice da su te zemlje gomilale dugove i bile nekonkurentne", kaže Šantić, koji smatra da je štednja apsolutno potrebna, pogotovo kod Hrvatske - koja je unatoč cilju smanjenja potrošnje, uspjela dovesti do rasta javnog duga i proračunskog deficita.
"Rezultati toga su i dalje vidljivi - mi se najsporije oporavljamo, došlo je do pogoršanja strukture javnog duga, smanjile su se investicije, bilježi se rast troškova za zaposlene, izostale su mjere koje su trebale pogurati proizvodni sektor, a dolazi do iznimno visokog rasta kamata koje se plaćaju za javni dug", kaže Šantić.
Podsjetimo, kreditna agencija Standard & Poor's snizila je u petak kreditne rejtinge Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj Malti, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Cipru, ocijenivši, između ostalog, da procjenjuju da inicijative europskih dužnosnika možda neće biti dovoljne da se u potpunosti odgovori na sustavan financijski stres u eurozoni.
