Ministar financija Zdravko Marić prošloga je tjedna izjavio kako će 'biti novca' kad Hrvtska uđe u eurozonu. Dvojno iskazivanje cijena službeno kreće od rujna, a od 1. siječnja 2023. godine Hrvatska prelazi na europsku valutu.
Kako će se to odraziti na građane, je li tajming dobar i što sve mijenja uvođenje eura, za N1 komentirali su Darko Bukvić s Poslovnog FM-a i Ivan Hrstić s N1.
'Ne moraju sve cijene biti dvojno iskazane, puno je loše komunikacije'
Bukvić je istaknuo kako trenutna inflacija 'nije hrvatska, nego uvezen zbog situacije na koju nije moguće utjecati' te da dio priče s eurom treba promatrati iz duboke pozicije euriziranosti našeg društva.
"Ako sve iskazujemo u eurima, mi smo doboko eurizirani, i taj prijelaz je daleko veći kod nas nego što je bio kod nekih drugih. Mi smo euro prihvatili davnih dana, samo nažalost, zbog zakonodavca imamo još uvijek kazne u DEM, ali nadam se da ćemo i to riješiti. Mi ovom trenutku prelazimo s 1. rujna na dvojno iskazivanje cijena. Ali, ako pogledamo, 90 posto stvari je već iskazano u eurima", kaže Bukvić te napominje da se ne priča dovoljno o tome da te cijene imaju izuzetke.
"U smjernicama za prihvaćanje eura lijepo stoji da totemi za benzinske, kiosci, ne moraju imati dvojne cijene nego na jednom mjestu izražene kao takve. Puno je loše komunikacije", kaže.
'Ne moramo strahovati od eura kad cijelu godinu imamo rast cijena'
Hrtsić ističe da su promjene, vezane uz uvođenje eura, "dramatične i drastične" te da će se događati tijekom ove godine, bez obzira na ulazak u eurozonu.
"Nas su uvjeravali da su zemlje koje ulaze u eurozonu imale neki porast cijena, minimalan, marginalan i da nema razloga vjerovati da će u Hrvatskoj biti drugačije. Sad je pitanje hoće li se nama dogoditi nešto sada. Mi nemamo razloga strahovati od konverzije u euro kad imamo cijelu godinu rasta cijena", upozorava.
Psihološki efekt: 'Ljudi će osvijestiti koliko malo novca dobivaju'
Bukvić napominje kako su prognoze najavljivale ovogodišnji rast BDP-a za četiri postotna poena, ali da bi inflacija taj rast mogla "pojesti".
"Činjenica je da će ljudi osvjestiti koliko malo novca dobivaju. Uzmite samo situaciju koja će trebati velikoj količini ljudi objasniti da to nije manja vrijednost, ali taj psihološki efekt tisuća se sad stavlja ispod tisuću", upozorava Bukvić.
'Cijene je trebalo već sada početi pratiti'
Komentirajući izjavu ministra Marića, da će "biti novca", Hrtić pojašnjava kako je ministar vjerojatno mislio da će njemu biti lakše raditi.
"Ali nema dvojbe da su u zemljama koje su ušle u euro plaće porasle i to će se vjerojatno dogoditi i u Hrvatskoj, samo ne tako brzo. Mene najviše zabrinjava taj psihološki efekt da mi sad uvedemo crne liste kako bismo u trenutku konverzije vidjeli tko nas vara. Mi smo to trebali napraviti jučer. Trebali smo pratiti cijene u ključnim centrima kako bismo vidjeli što se radi i kakav je rast cijena da bude posve jasno kako se radi, gdje se radi, tko nas vara. Raditi to u trenutku konverzije je potpuno besmisleno", zaključuje.
Podsjetimo, iako euro postaje službena valuta plaćanja u Hrvatskoj od 1. siječnja, kune će se moći koristiti do 15. siječnja, nakon čega više neće biti platno sredstvo u Republici Hrvatskoj.
