"Oni koji žele profitirati na uvođenju eura moraju biti imenovani. Svi moraju pratiti da nema tih lovaca u mutnom, a ako ih ima, onda ih treba javno prozvati", poručio je ovih dana premijer Andrej Plenković dodavši kako se nada da će svi akteri biti fer kada Hrvatska uvede euro.
No, ipak će biti potreban i nadzor potencijalnih malverzacija, a za to će biti zaduženi i predstavnici potrošačkih udruga koje su do 24. svibnja mogle prijaviti se na natječaj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj".
Provjeravat će cijene 50-60 roba i usluga
Predstavnici izabranih udruga, piše Slobodna Dalmacija, bit će angažirani na tom projektu od rujna ove do kraja iduće godine, do kada će na snazi biti zakonska obveza iskazivanja cijena i u kunama i u eurima.
Još nije poznato koliko se udruga potrošača javilo na natječaj i tko će kao tajni kupac krenuti u provjere. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će sve biti poznato čim cjelokupni postupak natječaja bude proveden. Poznato je, pak, da je ukupan iznos namijenjen udrugama koje će se baviti tim poslom svega 720.000 kuna, a planiran je odabir šest projekata, odnosno udruga. Njihovi će predstavnici pratiti kretanje cijena roba i usluga, kao i dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, ispravno preračunavanje i zaokruživanje cijena. Mjesečno će provjeravati cijene i dvojno iskazivanje najmanje 50 do 60 različitih roba i usluga.
Mogućnost objave 'crnih lista'
Osim artikala u trgovinama (najvjerojatnije onih koji se najčešće kupuju) tajni kupci će provjeravati i usluge ugostiteljskih objekata, frizera, mesara, pekara, benzinskih crpki, mehaničarskih radionica…, piše Slobodna Dalmacija. Udruge će imati obvezu do 15. u mjesecu objavljivati prikupljene podatke na svojoj internetskoj stranici, a ostavljena im je i mogućnost objave takozvanih "crnih lista" - popisa poslovnih subjekata koji neopravdano podignu cijene ili krivo preračunavaju kune u eure, tzv. lovaca u mutnom. akođer, udruge će imati obvezu telefonskog informiranja potrošača.
Iako rezultati natječaja i odabira još nisu poznati, iz nekih udruga potvrdili su kako su se na natječaj javili.
"Ukupno planiramo za taj posao angažirati pet ljudi, od kojih će jedan po dva sata dnevno biti na raspolaganju na telefonskoj liniji u udruzi", kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), jedne od onih koje su se javile na natječaj.
" S poslom krećemo već u kolovozu, kada ćemo popisati cijene u kunama, a kada od 5. rujna krene dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, koje će tako ostati do kraja 2023. godine, redovito ćemo pratiti i izvještavati o cijenama izabranih 60 artikala i pet usluga", dodala je.
Kad tajni kupac uoči nepravilnost, dolazi inspekcija
Ona ističe kako je objava "crnih lista" nepoštenih poduzeća i usluga težak i odgovoran posao koji će zahtijevati dodatne provjere.
"Inzistirat ćemo na tome da nakon uočene nepravilnosti u trgovinama i uslugama odmah na lice mjesta iziđe inspekcija. U protivnom, dogodit će se da taj poslovni subjekt s nečasnom praksom nastavi unedogled", kazala je Knežević.
I ona, kao i predstavnici drugih udruga, nezadovoljna je minornim iznosom koji je Ministarstvo gospodarstva predvidjelo za ovaj posao.
Dvojno iskazivanje cijena ostaje do kraja 2023. godine, a iako će od 5. rujna biti navedene obje valute, kupci u Hrvatskoj u kunama će plaćati sve do kraja 2022. Nakon toga, od 1. do 14. siječnja 2023. moći će se plaćati i u kunama i u eurima, s tim da će povrat novca ići samo u eurima i centima. Od 15. siječnja i plaćanje i povrat idu samo u eurima. Cijene na proizvodima ostaju dvojne do kraja godine, ali uz dvije valute morat će biti naveden i fiksni tečaj eura, izražen na dvije decimale, što će sve provjeravati predstavnici udruga.
