I, što je još važnije, znači li rast PDV-a za dva indeksna poena da će se i ovoga puta sve prevaliti na pleća građana, radništva i srednjeg sloja koji je ponajmanje kriv što nam je voda došla do grla?
Prema neslužbenim informacijama, na sastanku užeg kabineta Vlade u petak donesena je odluka o rastu stope PDV-a s 23 na 25 posto.
"Dosadašnja ekonomska politika, osobito posljednjih 7 do 8 godina, dovela je hrvatsko gospodarstvo u krizu u kakvoj nikada nije bilo. Tri godine zaredom pada bruto domaći proizvod (BDP).
Time je Hrvatska praktično u depresiji. Željeni rast i zapošljavanje, što bi u perspektivi značilo i rast standarda, moguće je postići ako osiguramo da hrvatske kompanije i proizvodi budu konkurentni, pogotovo u izvozu roba i usluga, ako nacionalna štednja bude usko vezana uz investicije i ako budu aktivni i usklađeni svi segmenti ekonomske politike.
Tu, zapravo, dolazimo do PDV-a i učinaka njegova rasta. U takvim uvjetima ima smisla povećanje PDV-a, i to kao jedne od mjera fiskalne politike", kaže za Slobodnu DalmacijuTihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo.
Domazet ocjenjuje da povećanje poreza na potrošnju, dakle indirektnih poreza, konkretno PDV-a s 23 na 25 posto, znatno može sanirati i konsolidirati javne financije. No, upozorava da je, pri povećanju porezne stope PDV-a, potrebno zaštite građane s nižim primanjima, jer je posve jasno da će doći do rasta cijena usluga i proizvoda koje će izravno oboriti standard.
Lančani rast cijena
Sindikalni čelnik Krešimir Sever ne dvoji da cijene rasti te da će poskupjeti sindikalna košarica.
"Kada je PDV dignut s 22 na 23 posto, taj udar mnogi proizvođači i davatelji usluga su kompenzirali unutarnjim rezervama. Više to neće biti moguće. U ovom trenutku teško je praviti izračune te sindikalne košarice jer još ne znamo koji bi proizvodi mogli poskupjeti i koliko. Mene osobno više zabrinjava rast cijena struje i plina. Do toga će doći vrlo skoro, a za neke kategorije potrošača već je i došlo ukidanjem ranije uvedenih povlastica, kod struje na količinu potrošenih kilovata. Tu će tek doći do lančanog rasta cijena i udara na standard građana", kaže Sever.
Koliko će kojem proizvodu rasti cijene ovisit će o svakom pojedinačnom artiklu, ali i ukupnim odnosima cijena i marži.
Naravno, skočit će i cijene automobila. Samo na temelju rasta PDV-a, bez mogućih korekcija trošarina, kako su izračunali u jednoj autokući, cijena najprodavanijeg Opelova modela bit će skuplja za nešto više od tisuću kuna. Sa stopom od 25 posto Hrvatska se svrstava među zemlje s najvećim PDV-om u Europi. Ispred je Mađarska s 27 posto.
Kad jednom neka zemlja utvrdi višu stopu PDV-a, ona se zapravo "zamrzne" i ne postoje slučajevi u svijetu da je neka zemlja snižavala taj porez. U konačnici to i ne mora biti tragedija. Najvažnije je da se poveća kupovna moć stanovništva i tako anulira taj porez.
