U Sloveniji je situacija slična onoj u Hrvatskoj. Kako je rekao Jože Podgoršek, predsjednik, FIABCI Slovenija, tržište nekretnine "diše", ali je prodaja i dalje u padu jer građani nisu spremni platiti kvadrate stanova po cijenama koje se nude. Dok se to de dogodi, kazao je, značajnijeg pomaka neće biti.
U usporedbi s 2007., kada se u Sloveniji godišnje gradilo oko 5.000 stanova, prošle godine ih je izgrađeno samo 800. Cijena kvadrata stambenog prostora do sada je pala oko 30 posto, a procjene stručnjaka govore da će se taj trend nastaviti. Zanimljivo je da su cijene kvadratnog metra stana u nekim objektima u gradovima na slovenskoj obali prešle one u Ljubljani.
Metropla sa samo dva trgovačka centra
U Srbiji je najveći problem nedostatak logističkih centara, ali i nedostatak šoping centara.
Za razliku od Zagreba, koji je po pitanju šoping kvadrata nadmašio i Beč, srpska metropola ima samo dva velika trgovačka centra, a kako je ocijenio Boško Tomašević, direktor Jonesa Lang LaSallea, Beogradu nedostaje između šest i devet šoping centra. Naime, u cijeloj zemlji imaju samo tri, uz dva u Beogradu, još je samo jedan u Kragujevcu.
Tomašević je kazao da investitori Srbiju zaobilaze zbog nesigurnosti, a to će kazao je, s obzirom da ta zemlja neće skoro u EU, potrajati još godinama.
Ono što je zajedničko Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji je nesređeno i zamrlo tržište nekretnina. Sudionici rasprave zaključili su da samo smanjenje cijena može oživjeti i potaknuti likvidnost tržišta stambenih nekretnina. Prilika za potencijalne kupce su i stanovi pod hipotekom, no, upozoreno je da zbog duge procedure i sudskog postupka prođe puno vremena dok nekretnine pod hipotekom dođu na tržište, a zbog čega investitori gube novac.
Zakoni lokalnih šerifa
Jože Novak, predsjednik Uprave, Imos Holdinga, ocijenio je da je svim tržištima nekretnina u regiji zajednička nesigurnost zbog tajkunske kapitalizacije u nedavnoj prošlosti i sumnjivog novca uloženog u nekretnine. Ipak, razlika među zemljama postoji, pa je tržište najpouzdanije u Sloveniji, a za Hrvatsku je rekao da se ne zna "važe li zakoni ili pravila lokalnih šerifa".
Uz nesigurnost, ono što je zajedničko svima je i otežano financiranje projekata jer su banke, koji su posvuda u regiji u vlasništvu stranaca, pooštrile uvjete kreditiranja. Govoreći u prvom redu u situaciji u svojoj zemlji, slovenski stručnjak za nekretnine zaključio je da će do 2016. biti jako teško preživjeti situaciju na tržištu nekretnina.
Prije nekoliko dana objavljeno je da se u Ministarstvu financija razmišlja o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretninama. Spekulira se da će se porez na promet nekretnina smanjiti s sadašnjih pet na tri posto za sve nekretnine u kupoprodajnom postupku. Izmjene zakona predviđaju i ukidanje olakšica za kupnju prve nekretnine. I kada se smanji stopa ovog poreza, u odnosu na Sloveniju i Srbiju opet ćemo imati najveću. U Sloveniji porez na promet nekretnina iznosi 2 posto, a u Srbiji 2,5 posto. Naravno, u sve tri zemlje plaća se i PDV na nekretnine, a stopa tog poreza opet je najveća u Hrvatskoj - 25 posto.
Primjerice, kupci manjih stanova, tzv. socijalnih stanova, u Sloveniji plaćaju PDV samo u iznosu od 8,5 posto. Za ovu mjeru, koja je usvojena prije ulaska Slovenije u EU, pregovarači u susjednoj državi izborili su se da vrijedi tijekom razdoblja prilagodbe i još je na snazi.
