Nakon nameta na štednju, u pripremi još jedan porez

Prihvati li Sabor izmjene Zakona o porezu na dohodak, od 2015. će taj namet stopom od 12 posto (plus prirez) sjesti na kamate na klasičnu štednju, dok će se od 2016.

9.11.2014.
10:30
VOYO logo

Na poštedu mogu računati samo oni koji zarađuju od svih vrsta obveznica te u okviru ESOP programa, odnosno radničkog dioničarstva. To će i dalje biti neoporezivo. Ostalo bi moglo pod novi namet, a akterima na financijskom tržištu 2015. ostavljena je za prilagodbu, piše Slobodna Dalmacija.

To je novi pokušaj da se porezima riješi proračunski bezdan

Novi porezni teret se uvodi jer smo u proceduri prekomjernog deficita, treba smisliti nove prihode proračuna pa se država okreće zaradi od kapitala. Ova je Vlada još u ožujku 2012. uvela porez od 12 posto na dividende i udjele u dobiti uz olakšicu po poreznog prijavi od 12.000 neoporezivih kuna godišnje, koju planira ukinuti od iduće godine jer je ne želi dati ni za druge dohotke od kapitala, štednje, dionica, udjela u investicijskim fondovima... Ukidanjem olakšica za dividende povećali bi se prihodi od poreza na dohodak za 30 milijuna kuna, dok bi te prihode oporezivanje kamata na štednju godišnje povećalo za 300 milijuna kuna. Proračunski bezdan

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je novi pokušaj da se porezima riješi proračunski bezdan. Radi se pogrešno, treba rezati potrošnju, napraviti red i reforme, a ne pričati o njima. Slažem se da treba ići za tim da se porezni teret okreće od rada prema kapitalu, ali sada nije trenutak za to", ističe dr. Ante Babić.

Taj makroekonomist smatra da je bolje povećati poduzetnicima stopu poreza na dobit s 20 na 25 posto, ali da to bude konačni porezni teret, nego da se nakon toga još na 20 posto doda 14 posto poreza po odbitku kad poduzetnik sebi isplaćuje tu dobit.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što će sve biti obuhvaćeno?

Od 2015. možete računati da će porezom na štednju biti obuhvaćene sve vrste kamata, zvale se one kamatama, prinosima ili drugačije, ako vam se ulog imalo povećava. Isto vrijedi i za štednju, bila ona oročena ili po viđenju, obična ili rentna, jedina iznimka su kamate koje se zarađuju na novac na tekućim, žiro i deviznim računima, ali uz uvjet da su godišnje manje do 0,5 posto. Neoporezivi su i prinosi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, kao i prinosi na životno osiguranje s obilježjem štednje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo