U studiji naziva "Vrijeme je sada: prilagodbe turističke potražnje u odnosu na klimatske promjene u Europi", uz postojeće projekcije o klimatskim promjenama koje tek slijede, korišteni su i parametri poput duljine i troškova boravka u mediteranske zemlje, poput Italije i Španjolske.
Koristeći trenutne ekonomske pokazateljima, stručnjaci su procijenili kako će, zbog pada dobiti od turizma, zemlje Mediterana do 2100. godine gubiti i do 0,45 % BDP-a godišnje.
S druge strane, na visokim će temperaturama profitirati zemlje europskog sjevera.
Nestanak turista sa Mediterana, sjevernjacima će donijeti dobit od 0,32 % BDP-a, na godišnjoj razini.
Najveći krivac za loše ekonomske prognoze visoke su temperature koje utječu na to koliko će vremena turisti provoditi u tim zemljama.
A što je s Hrvatskom?
Iako je i Hrvatska mediteranska zemlja, studija je svrstava u skupinu sa Slovačkom i Austrijom, koje bi mogle profitirati zbog produljenog trajanja sezone, no utjecaj povećanih temperatura i požara u sredini ljeta, u špici sezone, mogao bi s druge strane imati negativan utjecaj na nas.
Klimatskim promjenama najviše će biti pogođene Španjolska i Bugarska, sugerira studija. Upravo su te dvije zemlje najranjivije kada su u pitanju ljetni požari. Hrvatska je zemlja koja se s požarima suočava svake turističke sezone.
Navodi se i kako će, do 2100. godine Mediteran postati ne samo prevruć za turiste, već i za brojne biljne i životinjske vrste.
Baltik novi Jadran?
Užareno Sunce Mediterana turisti će zamijeniti nešto umjerenijim temperaturama ljeta provedenog u planinama. Latvia, Estonia, Slovenija i Slovačka samo su neke od zemalja koje će profitirati globalnim zatopljenjem, projiciraju budućnost znanstvenici u studiji koju je objavila Europska komisija.
Ljeto više neće biti što je nekoć bilo, vrijeme za godišnje odmore. Autori studije Salvador Barrios i Juan Ibanez Rivas napominju i kako će turisti u budućnosti izbjegavati vruće mjesece, pa će na godišnje radije odlaziti u jesen ili proljeće.