Naime, recesivni učinci u 2009. godini, zajedno sa zakašnjelim reakcijama fiskalne politike, doveli su do manjka u proračunu opće države od čak 11 milijardi kuna, piše Petar Sopek u novom broju newslettera Instituta za javne financije "Proračunski deficit i javni dug".
Fiskalna pozicija Hrvatske u razdoblju 2004.-2008. neprestano se poboljšavala smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u. Razlog tomu je proces fiskalne konsolidacije zbog kojega je od 2006. do 2008. došlo i do ostvarivanja primarnih proračunskih suficita. U tom je razdoblju ostvaren i visok gospodarski rast, što je u konačnici pridonijelo smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, prenosi Banka magazin.
S početkom 2009. godine, kad hrvatsko gospodarstvo počinje ozbiljno potresati globalna financijska kriza, počinju se smanjivati proračunski prihodi, ali i povećavati rashodi te je ostvaren deficit od 3,2% BDP-a.
No, u odnosu prema prosjeku zemalja EU, čini se da je Hrvatska u relativno povoljnoj situaciji. Javni dug na kraju 2009. upola je manji od prosjeka EU, no Hrvatska je još daleko nerazvijenija od prosjeka EU, što potvrđuje iznos BDP-a po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći.
Posebno zabrinjava iznos potencijalnog duga, koji je na kraju 2009. iznosio oko 15% BDP-a ili 50 milijardi kuna.
Velika je prijetnja porastu javnog duga i valutna struktura. Krajem 2009. čak je 77 posto javnog duga bilo denominirano u stranim valutama, što znači da je veći dio duga izložen valutnom riziku. Država bi u budućnosti trebala provoditi strategiju zaduživanja u domaćoj valuti ili barem pokušati umanjiti izloženost valutnom riziku korištenjem raznih financijskih instrumenata, zaključuje Sopek.
