Za povoljnija kretanja u industriji, koja je nakon pet godina uzastopnog pada lani porasla 1,3 posto, pri čemu u prosincu čak 5,3 posto, analitičari RBA su zaključili da će u posljednjem tromjesečju imati “pozitivan utjecaj na kretanja BDP-a”, piše Jutarnji list.
Dok analitičari još uvijek oprezno govore o mogućnosti rasti BDP-a, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, naravno, nema nikakvih dvojbi. Rast industrijske proizvodnje on je doživio kao “krunu pozitivnog trenda” u prošloj godini i bit će “poticaj za konačni izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije u 2015. godini”.
Rasterećenje budžeta
Osim industrije, pozitivne pomake bilježi i trgovina koja prema podacima DZS-a lagano raste četiri mjeseca zaredom. Pritom je u studenom realno povećana za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec lani. S obzirom na pad zaposlenosti i činjenicu da kućanstva raspolažu sa sve manje novca, lagani rast potrošnje od ljeta ugodno je iznenađenje.
IKEA efekt
Razlozi tome, smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, mogli bi biti pojeftinjenje nafte i hrane, što malo rasterećuje kućne budžete, kao i prodaja motornih vozila koja se povezuje s javnim sektorom. No najveći značaj u povećanju potrošnje mogao bi imati ''IKEA efekt''.
''S dolaskom jednog velikog trgovačkog lanca dogodila se određena supstitucija, što znači da kupci iz Hrvatske više ne odlaze po namještaj u Austriju. Osim toga, sada u Hrvatsku dolaze kupci iz susjednih zemalja'', objašnjava Stojić.
Kupci iz susjednih zemalja
Prvih pet mjeseci poslovanja zagrebačke IKEA-e, izvijestio je ovih dana njezin voditelj Georg Platzer, opravdalo je očekivanja. Kupci su pokazali visok interes i prosječno ih je bilo oko sedam tisuća na dan.
''Također, izuzetno smo zadovoljni što se naša predviđanja o prometu na razini od oko 60 milijuna eura u prvoj godini poslovanja realiziraju prema planovima, te vjerujemo da ćemo uspješno ostvariti zadane ciljeve za prvu poslovnu godinu, ali i nastaviti unapređivati svoju ponudu i usluge na zadovoljstvo naših posjetitelja'', rekao je Platzer. Osim stanovnika Hrvatske, u robnu kuću dolaze i susjedi pa četiri posto kupaca čine Slovenci, a po dva posto oni iz BiH i Srbije.
