Kad smo se potkraj prošle godine kod stručnjaka za prodaju nekretnina raspitivali o stanju na tržištu nekretnina kazali su nam da su cijene nekretnina u središtu Zagreba rasle nevjerojatnom brzinom, između ostalog i zbog razvoja turizma. A nerijetko se i kod onih koji su posjedovali stanove ili nešto što bi mogli prenamijeniti u apartmane iz šireg dijela grada moglo čuti kako kreću u te poduzetničke vode.
Ne čudi to nimalo kad se pogleda samo, primjerice, vrijeme "Adventa u Zagrebu" tijekom kojeg se u glavni grad države, unatrag tri godine pravu hit destinaciju u to vrijeme, sliju mnogobrojni turisti.
I ove godine ih je, navode u Turističkoj zajednici Grada Zagreba, bilo više nego lani pa je tako u razdoblju od 30. studenoga 2018. do 6. siječnja 2019. zabilježeno 11 posto veći broj dolazaka i 15 posto veći broj noćenja. Kako je u adventskom i novogodišnjem vremenu 2017./2018. potrošnja iznosila 477,5 milijuna kuna, ove godine milijunski iznos zasigurno je bio veći. Očekuje se to s obzirom na broj turista, iako zasad još konkretnih podataka iz Porezne uprave nema.
Iskustvom do fantastičnog prosinca
Pa kako u svemu tome onda plivaju oni koji se bave obiteljski iznajmljivanjem i imaju li šanse svoj dio kolača još uhvatiti oni koji su krenuli ulagati u nekretnine kako bi se bavili turizmom.
Prema riječima Alena Čalopeka, predsjednika Sekcije Zajednice obiteljskog turizma HGK za Grad Zagreb, i samog u tom poslu već deset godina, odjeci su dobri, a odgovori potvrdni.
"Mi smo zadovoljni. Od svojih prijatelja sam čuo da su zadovoljni i da su posljednjih dana bili vrlo zaposleni pa tako nismo imali vremena ni za kavu. Ja sam očekivao ovakvu sezonu. Bio je to fantastičan prosinac. Svi smo bili bolje uhodani. Nije bilo ni iznenadnih skokova cijena. Preko tjedna su one bile iste kao i u studenome, a vikendima do 40 posto skuplje, no ti su se vikendi prvi rasprodali iz čega se vidi da su gosti zadovoljni cijenama", kaže nam Čalopek dodajući kako je i ove godine među njegovim kolegama bilo novih koji su se pokušali snaći. No, ističe kako se Zagreb dobro naučio turizmu, da im je tržište kralj, te da nema zarade na prilikama.
Prema njegovu mišljenju, obiteljski iznajmljivači u Zagrebu, koji se tim poslom bave već niz godina profesionalno su dosegli uslugu hotela od četiri i pet zvjezdica, a da pritom nude veći komfor za gosta i veću brigu o njemu.
"Ove smo godine naučili biti savršeni domaćini, to se osjeti i po prihodima i po zadovoljstvu gostiju", kaže nam Čalopek.
Ima mjesta i za nove kolege
Dražen Vulama, koji u središtu Zagreba unatrag dvije i pol godine iznajmljuje tri apartmana, nije toliko oduševljen popunjenošću. Za njega je priča u vrijeme Adventa više bila standardna, iako cijelu priču oko iznajmljivanja u Zagrebu, kad se ono radi sto posto sa srcem, vidi vrlo pozitivno.
"Ja sam ovim poslom jako zadovoljan. No, gledamo li samo prosinac, mogu reći da je popunjenost bila prosječna. Točnije, petkom i subotom smo bili krcati, a ostatak tjedna je bio popunjen ništa više nego što je to uobičajeno. Vjerujem da je riječ o situaciji vezanoj uz školu, jer ona traje sve do 22. prosinca, pa s obzirom na to ljudi ni ne kreću prije na put”, pojasnio nam je. No, cijela 2018. za njega je bila jako dobra s izvrsnom popunjenošću, pa ističe kako bi taj posao preporučio svakome tko se njime misli baviti sto posto.
I Vulama i Čalopek smatraju kako mjesta za nove kolege u njihovu poslu još ima. Dražen Vulama vjeruje da će broj iznajmljivača još moći rasti 20 posto.
Ipak, ne opstaju svi! U čemu je tajna?
No, upozorava da na tržištu ne opstaju svi jer poznaje i neke koji su u posao krenuli, pa propali. Stoga stalno ističe kako je riječ o poslu kojim se nije moguće baviti uz neki drugi, te da se uspjeh postiže samo ako je čovjek njemu potpuno posvećen. I on u poslu ističe dobro domaćinstvo te naznačava da turisti dolaze ne samo gledajući lokaciju i cijenu već prije svega uslugu.
"Ja radim preko Bookinga i ondje gosti jedni drugima preporučuju apartmane. U tim se ocjenama da vidjeti da su baš zadovoljni kad imaju dobrog domaćina. A to znači da je riječ o cjelodnevnom poslu jer su to turisti koji dolaze u Zagreb na dan ili dva, a bitno je da im budete na raspolaganju za sve što im treba. Ja, primjerice, mojima ponudim razgledavanje grada, uputim ih na zanimljiva mjesta, odem s njima na piće. Od toga osobno nemam ništa u tom trenutku, ali oni to cijene preporukama”, opisuje Vulama.
Činjenica jest da broj iznajmljivača na godišnjoj razini raste i do 40 posto, no 15 posto doista ih odustane od tog biznisa i to upravo jer očekuju zaradu na prilici. I Čalopek smatra kako u ovaj posao treba uložiti mnogo truda i rada. Ne radi se, ističe, kao u Dalmaciji u kojoj gosti dolaze na odmor po tjedan dana, već ste u pogonu stalno.
Ulaganje u budućnost, u procvat kontinentalnog turizma
Stoga, poručuje, svatko tko se želi baviti tim poslom mora dobro procijeniti trud, a ima li malo želje, truda i kapitala još stigne uskočiti u vlak. Kad je, pak, riječ o ulaganjima smatra da ne treba utrošiti previše u uređenje jer, kako kaže, gost neće toliko primijetiti razliku uložili vi 40 ili 80 tisuća kuna, a vama će ona mnogo značiti. U svakom slučaju, dodaje, bolje uložiti nego držati novac u banci.
"Ja to gledam ovako. Osim što uspijevam plivati, za deset do 15 godina kada budem trebao ići u mirovinu, imat ću cigle koje će vrijediti više negoli II. ili III. mirovinski stup", kaže Čalopek dodajući kako bi jedino država u svemu tome trebala razmisliti o načinu oporezivanja po prometu, a ne paušalno jer ipak nije isto imati najam u središtu grada ili na periferiji.
"Prostor za rast je mnogo veći nego što to ljudi mogu očekivati. Po ovim stopama turizam bi se trebao razvijati idućih dvadeset godina, jer mi imamo još mali postotak razvoja kakav ima, primjerice, Beč. Glavni gradovi inače imaju prostora za razvoj turizma", kaže Čalopek dodajući kako je od kolega koji odlaze na sajmove čuo da su iznenađeni koliko se pitalo za Slavoniju, pa tako vjeruje da nas nakon mora očekuje procvat kontinentalnog turizma.
