Svoju tezu Škreb temelji na iskustvima novih članica EU-a jer većina njih još uvijek čeka na uvođenje jedinstvene europske valute.

Uvođenje eura u nove članice, pa tako jednoga dana i u Hrvatsku, otežala je i grčka kriza, nakon koje su eurokrati odlučili dodatno pooštrili uvjete za uvođenje eura. Kriteriji iz Maastrichta, koji su uvjet uvođenja jedinstvene europske valute, najvjerojatnije se neće mijenjati, ali Bruxelles će sada pozornije promatrati sve, pa tako i hrvatske makroekonomske pokazatelje.

Hrvatska više ne ispunjava ni mastrihtske kriterije, koje je do prije nekoliko godina držala pod kontrolom. Njima je, primjerice, određeno da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto BDP-a, no on će u Hrvatskoj biti veći. Javni dug od 60 posto BDP-a, koliko dopuštaju kriteriji, Zagreb još ispunjava, ali i on će rasti, što znači da nije dugoročno održiv na sadašnjoj razini, piše Jutarnji list. arti-201006170493006 Tečaj kune prema euru stabilan je, no ovisit će i o kretanju vrijednosti eura, koji u posljednje vrijeme tone. Inflacija u Hrvatskoj trenutačno je čak i manja nego u EU, no pitanje je koliko dugo će tako ostati jer će oporavak za sobom povući i rast cijena. No, najkritičnija točka za Hrvatsku je visina kamatnih stopa koje su u nas znatno više od prosjeka zone eura, a takve bi mogle i ostati, čak i kad pristupimo eurozoni.

"Ulaskom u eurozonu kamate neće pasti ne padne li i rizik zemlje", istaknuo je Škreb.

Unatoč tome, Hrvatskoj će se isplatiti članstvo u zoni eura. Hrvatsko je gospodarstvo već sada visoko euroizirano: najveći dio štednje hrvatskih građana je u eurima, kredite uzimamo s valutnom klauzulom, u pravilu u eurima. Članstvo u eurozoni eliminirat će tečajni rizik, a smanjit će se i transakcijski troškovi. Škreb ne očekuje propast eura jer bi to bila preskupa i preopasna avantura za članice Europske monetarne unije, kaže bivši guverner HNB-a.

"Možemo biti mirni. Euro će postojati i 2020.", zaključio je bivši guverner HNB-a Škreb.

arti-201006180054006 arti-201006170594006