Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Bivši francuski nogometni trener i predsjednik Odbora za razvoj nogometa Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) Arsene Wenger rekao je za Living Football Television da bi automatski sustav za određivanje pozicija zaleđa mogli uvesti već za Svjetsko prvenstvo u Kataru sljedeće godine.</para>
<para>"Automatski sustav za određivanje nedopuštenih položaja znači da signal brzo putuje do pomoćnog suca, koji dobiva crveno svjetlo za zabranjeni položaj igrača na svom satu", kazao je 71-godišnji Wenger.</para>
<para>To je posebna vrsta tehnologije koja se već koristi pri određivanju prijelaza gol-crte lopte.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="dcd7cf52-abfe-11eb-ab5c-0242ac120024" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Wenger tvrdi da se trenutno zbog odluka VAR-a troši nepotrebno puno vremena prije nego što se igra nastavi.</para>
<para>"U prosjeku morate pričekati 70 sekundi, ponekad malo više, ponekad malo manje. Ovisno o situaciji, to može potrajati puno duže. Ovo je važno pitanje, jer prekida igru ​​ili eliminira čak i slavljenje pogodaka. Mislim da će ovo biti važan korak u skraćivanju vremenske razlike do konačne odluke", zaključio je Wenger.</para>
<para>Svjetsko prvenstvo u Kataru igrat će se od 21. studenog do 18. prosinca iduće godine.</para>

Wenger najavio posebnu vrstu tehnologije koja počinje s primjenom već sljedeće godine To je posebna vrsta tehnologije koja se već koristi pri određivanju prijelaza gol-crte lopte 

Bivši francuski nogometni trener i predsjednik Odbora za razvoj nogometa Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) Arsene Wenger rekao je za Living Football Television da bi automatski sustav za određivanje pozicija zaleđa mogli uvesti već za Svjetsko prvenstvo u Kataru sljedeće godine.
"Automatski sustav za određivanje nedopuštenih položaja znači da signal brzo putuje do pomoćnog suca, koji dobiva crveno svjetlo za zabranjeni položaj igrača na svom satu", kazao je 71-godišnji Wenger.
To je posebna vrsta tehnologije koja se već koristi pri određivanju prijelaza gol-crte lopte.

   

Wenger tvrdi da se trenutno zbog odluka VAR-a troši nepotrebno puno vremena prije nego što se igra nastavi.
"U prosjeku morate pričekati 70 sekundi, ponekad malo više, ponekad malo manje. Ovisno o situaciji, to može potrajati puno duže. Ovo je važno pitanje, jer prekida igru ​​ili eliminira čak i slavljenje pogodaka. Mislim da će ovo biti važan korak u skraćivanju vremenske razlike do konačne odluke", zaključio je Wenger.
Svjetsko prvenstvo u Kataru igrat će se od 21. studenog do 18. prosinca iduće godine. NOGOMET VIŠE NEĆE BITI ISTI: 

NOGOMET VIŠE NEĆE BITI ISTI:

Wenger najavio posebnu vrstu tehnologije koja počinje s primjenom već sljedeće godine

<para>
Stopirani su planovi za uvođenje superbrze 5G mobilne mreže u Srbiji, barem kada je riječ o 2021. godini. Kako prenosi <ulink url="http://hr.n1info.com/Tehnologija/a588943/Stop-za-5G-Brnabic-kaze-da-gradjanima-ne-treba.-Strucnjaci-Drzava-nema-novca.html">N1</ulink>, srpska vlada i mobilni operateri složili su se da prvo treba dodatno razviti 4G mrežu u svim dijelovima zemlje.</para>
<para>Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da građanima ne treba 5G mreža i to unatoč tome što su ranije svi dužnosnici pa i Regulatorna agencija za elektronske komunikacije, tvrdili da je 5G presudna za gospodarstvo Srbije i građane. Telekomunikacijski stručnjaci su za N1 komentirali da je pravi uzrok promjene planova vrlo jednostavan te se krije u činjenici da država za sada nema novca.
</para>
<heading2>Sakrastični odgovor Brnabić na pitanje zašto se odustaje od 5G</heading2>
<para>
Dok je govorila zašto 5G ipak ne stiže u Srbiju, Brnabić je kroz sarkastično rekla da "naplaćujemo PCR testove dodatnih 3.000 dinara po testu pa ćemo imati za 5G". Poslije šale, objasnila je da Srbija ne zaostaje te da većina zemalja Europe također nije uvela 5G mrežu.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="642e24e2-9291-11eb-b50c-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Posebno je važno napomenuti da građani Srbije u ovom trenutku nemaju nikakvu potrebu za 5G mrežom. Za 5G eventualno ima potrebu znanstvenu zajednica, oni koji koriste superkompjutere za umjetnu inteligenciju. Ali, nama kao običnim građanima 5G mreža nije potrebna", navela je premijerka.
</para>
<heading2>Ekonomski razlozi odgađanja 5G u Srbiji</heading2>
<para>
 Petar Đukić, profesor s Tehnološko-metalurškog fakulteta, vjeruje da su razlozi da odgađanje licitacije za 5G mrežu ekonomski, ne politički.</para>
<para>"Nema novca, ali ne samo što nema novaca trenutno u budžetu. Nego nema ni izgleda da se skoro taj novac pojavi. Instalacija 5G mreže zahtijevala bi desetke milijuna eura investicija, što trenutačno ne odgovara operaterima. Na osnovu svega onoga što smo čuli u kakvom je stanju naša kompanija Telekom, a imali smo prilike čuti o njenim vidljivim i nevidljivim troškovima i gubicima, to se ne bi moglo očekivati u ovom trenutku", rekao je profesor Đukić za N1.</para>

Vlast prvo govorila da je to 'neophodno za građane', a sada okrenuli ploču; 'Ne priznaju pravi razlog' Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da građanima ne treba 5G mreža i to unatoč tome što su ranije svi dužnosnici pa i Regulatorna agencija za elektronske komunikacije, 

Stopirani su planovi za uvođenje superbrze 5G mobilne mreže u Srbiji, barem kada je riječ o 2021. godini. Kako prenosi N1, srpska vlada i mobilni operateri složili su se da prvo treba dodatno razviti 4G mrežu u svim dijelovima zemlje.
Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da građanima ne treba 5G mreža i to unatoč tome što su ranije svi dužnosnici pa i Regulatorna agencija za elektronske komunikacije, tvrdili da je 5G presudna za gospodarstvo Srbije i građane. Telekomunikacijski stručnjaci su za N1 komentirali da je pravi uzrok promjene planova vrlo jednostavan te se krije u činjenici da država za sada nema novca.

Sakrastični odgovor Brnabić na pitanje zašto se odustaje od 5G

Dok je govorila zašto 5G ipak ne stiže u Srbiju, Brnabić je kroz sarkastično rekla da "naplaćujemo PCR testove dodatnih 3.000 dinara po testu pa ćemo imati za 5G". Poslije šale, objasnila je da Srbija ne zaostaje te da većina zemalja Europe također nije uvela 5G mrežu.

   

"Posebno je važno napomenuti da građani Srbije u ovom trenutku nemaju nikakvu potrebu za 5G mrežom. Za 5G eventualno ima potrebu znanstvenu zajednica, oni koji koriste superkompjutere za umjetnu inteligenciju. Ali, nama kao običnim građanima 5G mreža nije potrebna", navela je premijerka.

Ekonomski razlozi odgađanja 5G u Srbiji

   Petar Đukić, profesor s Tehnološko-metalurškog fakulteta, vjeruje da su razlozi da odgađanje licitacije za 5G mrežu ekonomski, ne politički.
"Nema novca, ali ne samo što nema novaca trenutno u budžetu. Nego nema ni izgleda da se skoro taj novac pojavi. Instalacija 5G mreže zahtijevala bi desetke milijuna eura investicija, što trenutačno ne odgovara operaterima. Na osnovu svega onoga što smo čuli u kakvom je stanju naša kompanija Telekom, a imali smo prilike čuti o njenim vidljivim i nevidljivim troškovima i gubicima, to se ne bi moglo očekivati u ovom trenutku", rekao je profesor Đukić za N1. NIŠTA OD 5G MREŽE U SRBIJI: 

NIŠTA OD 5G MREŽE U SRBIJI:

Vlast prvo govorila da je to 'neophodno za građane', a sada okrenuli ploču; 'Ne priznaju pravi razlog'

<para>
Gotov je sastanak Vladina znanstvenog savjeta, a članovi su nakon toga bili dostupni za novinarska pitanja kako bi komentirali što se dogovorilo.</para>
<para>"Dogovorili smo se da je vrijeme na mjestima gdje ima više zaraženih da se poduzmu mjere da se smanji taj trend i kako bi početak školske godine došao sa što manje zaraženih", rekao je epidemilog Branko Kolarić za <ulink url="http://hr.n1info.com/Vijesti/a538340/Nove-mjere-Stozer-uvodjenje-mjera.html">N1</ulink> nakon sastanka znanstvenog savjeta u Vladi.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d85a2fc0-b1c5-11eb-af8d-0242ac13005b"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d7176ff6-b1c5-11eb-8d3e-0242ac130043"/>
<heading2>Donošenje mjera regionalno</heading2>
<para>
Kolarić je istaknuo da će te mjere donijeti Stožer, no da su oni kao znanstveni savjet Stožeru savjetovali u kojim lokacijama te mjere treba uvesti. Naglasio je da neće biti uvođenja horizontalnih mjera koje se odnose na cijelu državu nego da će se uvesti regionalne i lokalne mjere.</para>
<mediaobject>
 <videoobject>
 <videodata fileref="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/embed/video/vijesti/403208/capak-objasnio-novu-taktiku-stozera-u-borbi-protiv-korone-oni-koji-su-na-licu-mjesta-najbolje-mogu-uociti-problem/"/>
 </videoobject>
</mediaobject>
<para>"Savjeti idu u smjeru da se mjere donose regionalno, lokalno prema situaciji. Neke preporuke su generalne, a pitanje je na mjestima s većim brojem zaraženih nošenje maski, preporuka u zatvorenom prostoru i više podizanje svijesti o potrebi držanja distance kako bismo smanjili osnovni način prijenosa bolesti", prenosi N1 izjavu Branka Kolarića.</para>
<para>
 Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", je nakon sastanka kazala daje bilo razgovora o strategiji i znanstvenim spoznajama o koronavirusu. Ponovila je da nas čeka izazovna jesen za koju se trebamo pripremiti.</para>
<para>
 <emphasis>
 Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti<ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/pandemija-koronavirusa-ne-posustaje-jedna-drzava-potvrdila-565-umrlih-u-24-sata-ocekuju-se-i-nove-brojke-iz-hrvatske/"> OVDJE</ulink>.
 </emphasis>
</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d9afbc28-b1c5-11eb-9098-0242ac130021"/>

'Dogovorili smo da je vrijeme da se na mjestima s više zaraženih smanji taj trend'; Čeka se Stožer Epidemiolog Kolarić je naglasio da neće biti uvođenja horizontalnih mjera 

Gotov je sastanak Vladina znanstvenog savjeta, a članovi su nakon toga bili dostupni za novinarska pitanja kako bi komentirali što se dogovorilo.
"Dogovorili smo se da je vrijeme na mjestima gdje ima više zaraženih da se poduzmu mjere da se smanji taj trend i kako bi početak školske godine došao sa što manje zaraženih", rekao je epidemilog Branko Kolarić za N1 nakon sastanka znanstvenog savjeta u Vladi.




Donošenje mjera regionalno

Kolarić je istaknuo da će te mjere donijeti Stožer, no da su oni kao znanstveni savjet Stožeru savjetovali u kojim lokacijama te mjere treba uvesti. Naglasio je da neće biti uvođenja horizontalnih mjera koje se odnose na cijelu državu nego da će se uvesti regionalne i lokalne mjere.

   
      
   

"Savjeti idu u smjeru da se mjere donose regionalno, lokalno prema situaciji. Neke preporuke su generalne, a pitanje je na mjestima s većim brojem zaraženih nošenje maski, preporuka u zatvorenom prostoru i više podizanje svijesti o potrebi držanja distance kako bismo smanjili osnovni način prijenosa bolesti", prenosi N1 izjavu Branka Kolarića.

   Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", je nakon sastanka kazala daje bilo razgovora o strategiji i znanstvenim spoznajama o koronavirusu. Ponovila je da nas čeka izazovna jesen za koju se trebamo pripremiti.

   
      Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
   


 VLADIN SAVJET PREDLOŽIO NOVE MJERE: 

VLADIN SAVJET PREDLOŽIO NOVE MJERE:

'Dogovorili smo da je vrijeme da se na mjestima s više zaraženih smanji taj trend'; Čeka se Stožer

<para>
Predsjednik Njemačkog nogometnog saveza (DFB) Fritz Keller pozvao je na izvanrednoj virtualnoj sjednici DFB-a na ograničavanje plaća nogometaša.</para>
<para>"Nogomet mora naučiti dugoročne lekcije iz ove krize, s boljom financijskom kontrolom i ograničenjem plaća igrača, kako bi zadržali navijače," rekao je Keller.</para>
<para>"Moramo profesionalni nogomet donijeti ljudima, u njihov svakodnevni svijet. Dakle, potreban nam je poboljšani sustav financijske kontrole i, da, ograničenje plaća", dodao je Keller u svom virtualnom obraćanju.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e6341b90-9296-11eb-9c70-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Restrukturiranje nogometa</heading2>
<para>
Njemačka bundesliga bila je zatvorena više od dva mjeseca, prije nego što je postala prva velika nogometna liga koja je nastavila s natjecanjem prošlog tjedna.</para>
<para>"Moramo naučiti iz svojih grešaka, jer je kriza prilika za restrukturiranje nogometa", istaknuo je predsjednik DFB-a.</para>
<para>Keller je kazao da o nogometu treba razmišljati dugoročno. "Provizije za agente i ogromni transferi iritiraju društvo i odvlače ih od našeg voljenog sporta. Nogomet mora ponuditi zadovoljavajuće odgovore na ta pitanja. Ne trebaju nam samo nova pravila, već i novi stav", zaključio je Keller.</para>
<para>DFB je također, odobrio ponovno pokretanje treće lige 30. svibnja, a sezona će završiti 4. srpnja, usprkos protivljenju nekih članova koji su pozvali na prekid sezone. Njemačka je prijavila oko 178.570 pozitivnih slučajeva koronavirusa, dok je broj poginulih u ponedjeljak porastao na 8.257.</para>

Ovaj potez će razbjesniti mnoge, ali mogao bi biti spasonosan za sport 'Moramo naučiti iz svojih grešaka, jer je kriza prilika za restrukturiranje nogometa' 

Predsjednik Njemačkog nogometnog saveza (DFB) Fritz Keller pozvao je na izvanrednoj virtualnoj sjednici DFB-a na ograničavanje plaća nogometaša.
"Nogomet mora naučiti dugoročne lekcije iz ove krize, s boljom financijskom kontrolom i ograničenjem plaća igrača, kako bi zadržali navijače," rekao je Keller.
"Moramo profesionalni nogomet donijeti ljudima, u njihov svakodnevni svijet. Dakle, potreban nam je poboljšani sustav financijske kontrole i, da, ograničenje plaća", dodao je Keller u svom virtualnom obraćanju.

   

Restrukturiranje nogometa

Njemačka bundesliga bila je zatvorena više od dva mjeseca, prije nego što je postala prva velika nogometna liga koja je nastavila s natjecanjem prošlog tjedna.
"Moramo naučiti iz svojih grešaka, jer je kriza prilika za restrukturiranje nogometa", istaknuo je predsjednik DFB-a.
Keller je kazao da o nogometu treba razmišljati dugoročno. "Provizije za agente i ogromni transferi iritiraju društvo i odvlače ih od našeg voljenog sporta. Nogomet mora ponuditi zadovoljavajuće odgovore na ta pitanja. Ne trebaju nam samo nova pravila, već i novi stav", zaključio je Keller.
DFB je također, odobrio ponovno pokretanje treće lige 30. svibnja, a sezona će završiti 4. srpnja, usprkos protivljenju nekih članova koji su pozvali na prekid sezone. Njemačka je prijavila oko 178.570 pozitivnih slučajeva koronavirusa, dok je broj poginulih u ponedjeljak porastao na 8.257. NIJEMCI POKREĆU NOVU NOGOMETNU REVOLUCIJU? 

NIJEMCI POKREĆU NOVU NOGOMETNU REVOLUCIJU?

Ovaj potez će razbjesniti mnoge, ali mogao bi biti spasonosan za sport

<para>
Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović kaže da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice, piše u srijedu Večernji list.</para>
<para>Neki od stručnjaka potvrdili su Večernjem listu da su prije desetak dana dobili poziv da se uključe u rad. Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="81674e60-b1c4-11eb-860e-0242ac13006f"/>
<heading2>Utvrđivanje kriterija</heading2>
<para>
Uvođenje nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, a ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih političkih obećanja u zadnja dva desetljeća. Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti glavni zadatak proširene radne skupine, navodi Večernji list.</para>
<para>Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine.</para>
<para>Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno 67 ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu, piše dnevnik.
</para>
<heading2>Krivi pojam?</heading2>
<para>
Mnogi savjetuju Vladi da ni ne koristi pojam “nacionalna mirovina” nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se radi o pravu koje bi se “naslonilo” na socijalnu skrb. Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.</para>
<para>Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć, donosi Večernji list</para>

Nema problema, uvodi se nacionalna mirovina Uvodi se nacionalna mirovina za starije od 65 godina koji nisu nikada radili ili su radili manje od 15 godina 

Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović kaže da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice, piše u srijedu Večernji list.
Neki od stručnjaka potvrdili su Večernjem listu da su prije desetak dana dobili poziv da se uključe u rad. Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine.


Utvrđivanje kriterija

Uvođenje nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, a ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih političkih obećanja u zadnja dva desetljeća. Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti glavni zadatak proširene radne skupine, navodi Večernji list.
Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine.
Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno 67 ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu, piše dnevnik.

Krivi pojam?

Mnogi savjetuju Vladi da ni ne koristi pojam “nacionalna mirovina” nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se radi o pravu koje bi se “naslonilo” na socijalnu skrb. Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.
Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć, donosi Večernji list HTJELI BISTE PENZIJU, ALI NISTE NIKADA RADILI ILI STE RADILI MANJE OD 15 GODINA? 

HTJELI BISTE PENZIJU, ALI NISTE NIKADA RADILI ILI STE RADILI MANJE OD 15 GODINA?

Nema problema, uvodi se nacionalna mirovina

<para>"Na građane se odnosi povećanje od 20 lipa na goriva pa to ne bi trebali osjetiti. Što se tiče operatera, promjene će biti na njihov teret, na njihove prihode. Ekonomisti se bave problemima moguće deflacije, takve promjene se ne mogu ugrađivati u cijene, konkurencija je velika, ne bi imali osnove za to. Cijene neće rasti, ne trebate se opterećivati", poručio je ministar financija. Naglasio je kako reforme znače stabilnost proračuna - provode se u zdravstvu, upravama, jedina reforma koja se ne provodi je reforma mirovinskog sustava u kojoj ima ogroman deficit.</para>
<heading2>20 lipa u cijeni goriva nije mali iznos</heading2>
<para>
 Ivan Šuker smatra kako je smješno očekivati da građani neće biti pogođeni.</para>
<para>"20 lipa u cijeni goriva nije mali iznos. Klasična potrošnja nakon dosadašnjih reformi se nije smanjila, smanjile su se investicije", objasnio je.</para>
<para>"Ključni problem Hrvatske nije nominalni iznos deficita, nego struktura proračuna i ono što će on donijeti", misli Šuker.</para>
<para>Kada je riječ o teleoperaterima, Šuker je uvjeren kako oni imaju prostora za naplatu.</para>
<para>"Stavit će neke nove usluge i sve će naplatiti. Radi se o dvije kompanije koje preko novih proizvoda dižu cijene. Tih tristo milijuna sigurno neće staviti sebi na teret", poručio je.</para>
<heading2>Puno bogatih ljudi koji imaju veliku imovinu, a ne mogu plaćati porez</heading2>
<para>
Na slušateljsko pitanje kada će na red doći odnos imovine i primanja, Linić je objasnio kako u Hrvatskoj imamo puno bogatih ljudi koji imaju veliku imovinu, a ne mogu plaćati porez. To je prisutno samo kod nas, kaže.</para>
<para>"Mi moramo naći prijelazno razdoblje u oporezivanju nekretnina. Sve koji imaju 'praznu' imovinu treba dodatno oporezivati. Moramo uvesti porez na nekretnine i to od 1.1.2016.", najavio je ministar financija. Šuker smatra kako bi to bio najveći udar za građane.</para>

Slavko Linić otkrio datum uvođenja poreza na nekretnine Jesu li nove mjere i krah ekonomske politike Vlade, koja je već najavila novo zaduživanje i smanjila procjenu rasta BDP-a na 0 %, što znači da više uopće ne vidi razloge za optimizam? 
"Na građane se odnosi povećanje od 20 lipa na goriva pa to ne bi trebali osjetiti. Što se tiče operatera, promjene će biti na njihov teret, na njihove prihode. Ekonomisti se bave problemima moguće deflacije, takve promjene se ne mogu ugrađivati u cijene, konkurencija je velika, ne bi imali osnove za to. Cijene neće rasti, ne trebate se opterećivati", poručio je ministar financija. Naglasio je kako reforme znače stabilnost proračuna - provode se u zdravstvu, upravama, jedina reforma koja se ne provodi je reforma mirovinskog sustava u kojoj ima ogroman deficit.
20 lipa u cijeni goriva nije mali iznos

   Ivan Šuker smatra kako je smješno očekivati da građani neće biti pogođeni.
"20 lipa u cijeni goriva nije mali iznos. Klasična potrošnja nakon dosadašnjih reformi se nije smanjila, smanjile su se investicije", objasnio je.
"Ključni problem Hrvatske nije nominalni iznos deficita, nego struktura proračuna i ono što će on donijeti", misli Šuker.
Kada je riječ o teleoperaterima, Šuker je uvjeren kako oni imaju prostora za naplatu.
"Stavit će neke nove usluge i sve će naplatiti. Radi se o dvije kompanije koje preko novih proizvoda dižu cijene. Tih tristo milijuna sigurno neće staviti sebi na teret", poručio je.
Puno bogatih ljudi koji imaju veliku imovinu, a ne mogu plaćati porez

Na slušateljsko pitanje kada će na red doći odnos imovine i primanja, Linić je objasnio kako u Hrvatskoj imamo puno bogatih ljudi koji imaju veliku imovinu, a ne mogu plaćati porez. To je prisutno samo kod nas, kaže.
"Mi moramo naći prijelazno razdoblje u oporezivanju nekretnina. Sve koji imaju 'praznu' imovinu treba dodatno oporezivati. Moramo uvesti porez na nekretnine i to od 1.1.2016.", najavio je ministar financija. Šuker smatra kako bi to bio najveći udar za građane. 

Slavko Linić otkrio datum uvođenja poreza na nekretnine

<para>U svim ostalim razredima, to jest od prvog do šestog razreda osnovne te u trećem i četvrtom razredu srednje škole (prve godine još i u osmom osnovne i drugom srednje) teme iz građanskog odgoja i obrazovanja provodit će se kroskurikularno, što znači implementirani u ostale predmete.</para>
<heading2>Javna rasprava od druge polovine travnja</heading2>
<para>
Sve ostale pojedinosti bit će poznate u drugoj polovini travnja, kada bi u javnu raspravu trebao dospjeti nastavni plan i program građanskog odgoja i obrazovanja koji se, doznajemo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, sada nalazi u završnoj fazi izrade.</para>
<para>"Zasad su to prijedlozi, konačna rješenja imat ćemo nakon javne rasprave. Usvoje li se preliminarni predloženi modeli implementacije, Hrvatska će prema broju sati obvezne nastave građanskog odgoja biti u samom vrhu Europske unije, štoviše postat će država s najvećim brojem sati građanskog odgoja i obrazovanja", odgovorili su iz Ministarstva na upit <emphasis>
 <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/241406/Default.aspx">Slobodne Dalmacije</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>Građanski odgoj u 12 se osnovnih i srednjih škola u protekle dvije godine provodio eksperimentalno, a u iduće dvije godine obveznim bi tako trebao postati u 7. i 8. razredu osnovne te 1. i 2. razredu srednje škole.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/241406/Default.aspx</para>

Građanski odgoj od jeseni 2014./2015. godine ulazi u sve škole Građanski odgoj od jeseni 2014./2015. godine ulazi u sve osnovne i srednje škole, u početku kao obvezan predmet samo za učenike sedmih razreda osnovne te prvih razreda srednje škole. 
U svim ostalim razredima, to jest od prvog do šestog razreda osnovne te u trećem i četvrtom razredu srednje škole (prve godine još i u osmom osnovne i drugom srednje) teme iz građanskog odgoja i obrazovanja provodit će se kroskurikularno, što znači implementirani u ostale predmete.
Javna rasprava od druge polovine travnja

Sve ostale pojedinosti bit će poznate u drugoj polovini travnja, kada bi u javnu raspravu trebao dospjeti nastavni plan i program građanskog odgoja i obrazovanja koji se, doznajemo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, sada nalazi u završnoj fazi izrade.
"Zasad su to prijedlozi, konačna rješenja imat ćemo nakon javne rasprave. Usvoje li se preliminarni predloženi modeli implementacije, Hrvatska će prema broju sati obvezne nastave građanskog odgoja biti u samom vrhu Europske unije, štoviše postat će država s najvećim brojem sati građanskog odgoja i obrazovanja", odgovorili su iz Ministarstva na upit 
      Slobodne Dalmacije
   .
Građanski odgoj u 12 se osnovnih i srednjih škola u protekle dvije godine provodio eksperimentalno, a u iduće dvije godine obveznim bi tako trebao postati u 7. i 8. razredu osnovne te 1. i 2. razredu srednje škole.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/241406/Default.aspx 

Građanski odgoj od jeseni 2014./2015. godine ulazi u sve škole

<para>Odluka će biti brzo donesena, najavio je ministar financija
 <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/slavko-linic">Slavko Linić</ulink>
 , jer se u veljači mora dovršiti rebalans proračuna. Jedna od ideja kako smanjiti proračunski minus, o kojoj je u srijedu navečer raspravljalo i Predsjedništvo SDP-a, privremena je obustava uplata u drugi stup, ili barem smanjenje stope doprinosa koji se plaćaju u tom stupu, kako bi proračun povećao svoje prihode, piše <emphasis>Novi list</emphasis>.</para>
<para> Ako se Vlada odluči za uzimanje novca iz drugog stupa, onda je najbolje da uzme cijeli iznos na nekoliko godina, savjetuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Tako bi se dobilo pet milijardi kuna godišnje, što bi državi kupilo vrijeme da provede nužne reforme na rashodovnoj strani ako želi doći do dugoročne stabilnosti.</para>
<heading2>Primarno povećanje investicija i potrošnje</heading2>
<para>
Lovrinčević podržava i ideju da se uvede porez na zaradu od kamata, jer se osim prikupljanja prihoda za proračun, njime postižu i neki makroekonomski ciljevi, odnosno potiče se investiranje i potrošnja umjesto da novac ostaje zarobljen u bankama. Mjera je za kojom odavno poseže većina europskih zemalja.</para>
<heading2>Euro do 2025. godine?</heading2>
<para>
On ističe da u slučaju da ne bude značajnog smanjenja deficita, Hrvatska neće uvesti euro do 2025. godine, a to bi za zemlju koja je tako jako eurizirana značilo propuštanje strateškog cilja, ali i veće kamate i nastavak ''mučenja'' s valutnom klauzulom.</para>
<para>No, hoće li novog poreza na kamate biti, te što će se dogoditi s drugim mirovinskim stupom, kao i s olakšicama u porezu na dobit, odlučit će razgovori koalicijskih partnera, prvenstveno SDP-a i HNS-a.</para>
<para>http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatska-bez-kresanja-deficita-ne-moze-uvesti-euro-do-2025.-godine</para>

Ozbiljno nam prijete veće kamate i muke s valutnom klauzulom Vlada će uskoro odlučiti što će biti s uplatama u drugi mirovinski stup, odnosno hoće li se one preusmjeriti u proračun kako bi se smanjio deficit. 
Odluka će biti brzo donesena, najavio je ministar financija
      Slavko Linić
   , jer se u veljači mora dovršiti rebalans proračuna. Jedna od ideja kako smanjiti proračunski minus, o kojoj je u srijedu navečer raspravljalo i Predsjedništvo SDP-a, privremena je obustava uplata u drugi stup, ili barem smanjenje stope doprinosa koji se plaćaju u tom stupu, kako bi proračun povećao svoje prihode, piše Novi list.
 Ako se Vlada odluči za uzimanje novca iz drugog stupa, onda  je najbolje da uzme cijeli iznos na nekoliko godina, savjetuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Tako bi se dobilo pet milijardi kuna godišnje, što bi državi kupilo vrijeme da provede nužne reforme na rashodovnoj strani ako želi doći do dugoročne stabilnosti.
Primarno povećanje investicija i potrošnje

Lovrinčević  podržava i ideju da se uvede porez na zaradu od kamata, jer se osim prikupljanja prihoda za proračun, njime postižu i neki makroekonomski ciljevi, odnosno potiče se investiranje i potrošnja umjesto da novac ostaje zarobljen u bankama. Mjera je za kojom odavno poseže većina europskih zemalja.
Euro do 2025. godine?

On ističe da u slučaju da ne bude značajnog smanjenja deficita, Hrvatska neće uvesti euro do 2025. godine, a to bi za zemlju koja je tako jako eurizirana značilo propuštanje strateškog cilja, ali i veće kamate i nastavak ''mučenja'' s valutnom klauzulom.
No, hoće li novog poreza na kamate biti, te što će se dogoditi s drugim mirovinskim stupom, kao i s olakšicama u porezu na dobit, odlučit će razgovori koalicijskih partnera, prvenstveno SDP-a i HNS-a.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatska-bez-kresanja-deficita-ne-moze-uvesti-euro-do-2025.-godine 

Ozbiljno nam prijete veće kamate i muke s valutnom klauzulom

<para>Ministar bez portfelja zadužen za evrointegracije Branko Ružić poručio je da nema bojazni da će građanima Srbije biti uvedene vize za putovanje u države EU, objavili su objavili <ulink url="http://www.b92.net">B92</ulink> i <ulink url="http://www.tanjug.rs">Tanjug</ulink> . </para>
<para>Prethodno je predsednica Odbora za evropske integracije i potpredsednica DS Nataša Vučković rekla da odluka Evropskog parlamenta predstavlja opomenu da Srbija mora da vodi računa o azilantima u zapadnoj Evropi.</para>
<para>Ružić, inače prvi predstavnik vlasti u Srbiji koji se povodom odluke Evropskog parlamenta oglasio, je za državnu agenciju Tanjug rekao: "Ne postoji bojazan da će se bilo šta negativno desiti po građane Srbije. Ova odluka nije uperena protiv građana Srbije niti će biti uvedene vize našim građanima."</para>
<para>Kako je objasnio, EP je usvojio izmene regulative 539 sa ciljem da se spreči zloupotreba prava na slobodu kretanja.</para>
<para>"Ali ono što je činjenica i što znaju naši evropski partneri, što znamo i mi ovde u Beogradu, jeste da velika većina naših građana ne zloupotrebaljava to pravo. Ono što je suštinski važno za građane Srbije jeste da će dalje nastaviti da se bez viza slobodno kreću širom Evrope sa crvenim pasošem", rekao je Ružić.</para>
<para>Ružić očekuje da se "ne podiže tolika fama u javnosti " i da se ne govori o nečemu što nije tačno - ovo je, kako je naglasio, samo jedan mehanizam koji se odnosi na sve treće zemlje, nije upereno protiv Srbije i njenih građana.</para>
<para>On je ukazao i da je sama procedura veoma složena, da zahteva dosta vremena i pretpostavlja niz koraka koji bi trebalo da uslede od strane pojednine države članice koja bi se pojavila sa jednim takvim zahtevom pred Evropskom komisijom.</para>
<para>"Ukoliko bi hipotetički došlo do nečega takvog, bitno je naglasiti da je za donošenje odluke potrebna dvotrećinska većina", istakao je Ružić.</para>
<para>Upitan šta još Srbija može da učini u cilju rešavanja problema lažnih azilanata, Ružić je odgovorio da je Srbija sistemski učinila praktično sve ono što joj je bilo na raspolaganju.</para>
<para>"Važno je shvatiti da to nije jednosmerna ulica, već da sam proces se tiče i naših partnera, država-članica EU. Ta bojazan koju iskazuju je u nekim segmentima opravdana ali je važno da zajedno sa njima, podizanjem životnog standarda naših građana, posebno najosetljivijih kategorija, pokušamo da predupredimo jednu takvu pojavu", rekao je Ružić.</para>
<para>Kako je dodao, državni organi predano rade na tom polju, a konstantni izveštaji o tome koliki je napredak napravljen govore u prilog tezi da je Srbija zaista posvećena ovom poslu.</para>
<para>Ružić je skrenuo pažanju na to da se javlja i problem procedura i protoka vremena kada dođe do toga da se tzv. lažni azilanti pojave pred organizma država-članica EU - taj vremenski period je prema njihovom mišljenju nekada previše dug i traje i do 100 dana, ali to nema bilo kakve veze sa nim što može da uradi država Srbija.</para>
<para>"Očekujem da se ovaj problem svede na minimum i da je prisutno razumevanje EU i naših partnera po ovom pitanju. Naša obaveza je da još predanije radimo na tome", zaključio je Ružić.</para>
<para>Podsetimo, Evropski parlament većinom glasova usvojio je danas predlog za uspostavljanje mehanizma koji omogućava da se privremeno uvedu vize zemljama iz kojih dolaze azilanti, a među kojima je i Srbija.</para>
<para>Za usvajanje mehanizma glasao je 631 poslanik, dok je 236 njih bilo protiv toga.
Eksplanatorni skrining počinje 25. septembra</para>
<para>Ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić najavio je danas da će eksplanatorni skrining za poglavlja 23, 24, i 32 početi 25. septembra.</para>
<para>"Najvažnije za nas je da smo sve administrativne i stručne kapacitete stavili u funkciju otpočinjanja ovog veoma napornog procesa. Paraleno sa tim imamo i velika iščekivanja od 20. decembra kada bi trebalo da se usvoji pregovarački okvir EU po pitanju pregovora sa Srbijom", rekao je Ružić Tanjugu.</para>
<para>Prema Ružićevim rečima, Srbija je obezbedila praktično sve što je potrebno u administrativnom, ali i političkom smislu.</para>
<para>"Ali, ovo je kontinuirani proces koji će trajati onoliko koliko se mi budemo pokazali i dokazali. Siguran sam da i oni najskeptičniji u EU shvataju da je Vlada Srbije jasno pokazala i opredeljenje, ali i činjenjem u praksi, da želi da ispuni taj cilj", istakao je Ružić.</para>
<para>Kako je rekao, proces koji počinje eksplanatornim skrinigom biće "vododelnica" i proces koj će nas uvoditi u ono što je suštinski proces evrointegracija - reforme društva.</para>
<para>"Zato se taj proces naziva političkim pitanjem unutrašnjeg karaktera par ekselans, jer se reforma društva sprovodi ovde, a ne negde napolju ", zaključio je Ružić.</para>

Građanima Srbije neće biti uvedene vize za odlazak u zemlje EU Potvrdio ministar zadužen za evrointegracije Branko Ružić  
Ministar bez portfelja zadužen za evrointegracije Branko Ružić poručio je da nema bojazni da će građanima Srbije biti uvedene vize za putovanje u države EU, objavili su  objavili B92 i Tanjug . 
Prethodno je predsednica Odbora za evropske integracije i potpredsednica DS Nataša Vučković rekla da odluka Evropskog parlamenta predstavlja opomenu da Srbija mora da vodi računa o azilantima u zapadnoj Evropi.
Ružić, inače prvi predstavnik vlasti u Srbiji koji se povodom odluke Evropskog parlamenta oglasio, je za državnu agenciju Tanjug rekao: "Ne postoji bojazan da će se bilo šta negativno desiti po građane Srbije. Ova odluka nije uperena protiv građana Srbije niti će biti uvedene vize našim građanima."
Kako je objasnio, EP je usvojio izmene regulative 539 sa ciljem da se spreči zloupotreba prava na slobodu kretanja.
"Ali ono što je činjenica i što znaju naši evropski partneri, što znamo i mi ovde u Beogradu, jeste da velika većina naših građana ne zloupotrebaljava to pravo. Ono što je suštinski važno za građane Srbije jeste da će dalje nastaviti da se bez viza slobodno kreću širom Evrope sa crvenim pasošem", rekao je Ružić.
Ružić očekuje da se "ne podiže tolika fama u javnosti " i da se ne govori o nečemu što nije tačno - ovo je, kako je naglasio, samo jedan mehanizam koji se odnosi na sve treće zemlje, nije upereno protiv Srbije i njenih građana.
On je ukazao i da je sama procedura veoma složena, da zahteva dosta vremena i pretpostavlja niz koraka koji bi trebalo da uslede od strane pojednine države članice koja bi se pojavila sa jednim takvim zahtevom pred Evropskom komisijom.
"Ukoliko bi hipotetički došlo do nečega takvog, bitno je naglasiti da je za donošenje odluke potrebna dvotrećinska većina", istakao je Ružić.
Upitan šta još Srbija može da učini u cilju rešavanja problema lažnih azilanata, Ružić je odgovorio da je Srbija sistemski učinila praktično sve ono što joj je bilo na raspolaganju.
"Važno je shvatiti da to nije jednosmerna ulica, već da sam proces se tiče i naših partnera, država-članica EU. Ta bojazan koju iskazuju je u nekim segmentima opravdana ali je važno da zajedno sa njima, podizanjem životnog standarda naših građana, posebno najosetljivijih kategorija, pokušamo da predupredimo jednu takvu pojavu", rekao je Ružić.
Kako je dodao, državni organi predano rade na tom polju, a konstantni izveštaji o tome koliki je napredak napravljen govore u prilog tezi da je Srbija zaista posvećena ovom poslu.
Ružić je skrenuo pažanju na to da se javlja i problem procedura i protoka vremena kada dođe do toga da se tzv. lažni azilanti pojave pred organizma država-članica EU - taj vremenski period je prema njihovom mišljenju nekada previše dug i traje i do 100 dana, ali to nema bilo kakve veze sa nim što može da uradi država Srbija.
"Očekujem da se ovaj problem svede na minimum i da je prisutno razumevanje EU i naših partnera po ovom pitanju. Naša obaveza je da još predanije radimo na tome", zaključio je Ružić.
Podsetimo, Evropski parlament većinom glasova usvojio je danas predlog za uspostavljanje mehanizma koji omogućava da se privremeno uvedu vize zemljama iz kojih dolaze azilanti, a među kojima je i Srbija.
Za usvajanje mehanizma glasao je 631 poslanik, dok je 236 njih bilo protiv toga.
Eksplanatorni skrining počinje 25. septembra
Ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić najavio je danas da će eksplanatorni skrining za poglavlja 23, 24, i 32 početi 25. septembra.
"Najvažnije za nas je da smo sve administrativne i stručne kapacitete stavili u funkciju otpočinjanja ovog veoma napornog procesa. Paraleno sa tim imamo i velika iščekivanja od 20. decembra kada bi trebalo da se usvoji pregovarački okvir EU po pitanju pregovora sa Srbijom", rekao je Ružić Tanjugu.
Prema Ružićevim rečima, Srbija je obezbedila praktično sve što je potrebno u administrativnom, ali i političkom smislu.
"Ali, ovo je kontinuirani proces koji će trajati onoliko koliko se mi budemo pokazali i dokazali. Siguran sam da i oni najskeptičniji u EU shvataju da je Vlada Srbije jasno pokazala i opredeljenje, ali i činjenjem u praksi, da želi da ispuni taj cilj", istakao je Ružić.
Kako je rekao, proces koji počinje eksplanatornim skrinigom biće "vododelnica" i proces koj će nas uvoditi u ono što je suštinski proces evrointegracija - reforme društva.
"Zato se taj proces naziva političkim pitanjem unutrašnjeg karaktera par ekselans, jer se reforma društva sprovodi ovde, a ne negde napolju ", zaključio je Ružić. 

Građanima Srbije neće biti uvedene vize za odlazak u zemlje EU

<para>Čelna organizacija svjetskog automobilističkog sporta planira od 2011. uvesti stražnja krilca koja u određenim okolnostima vozači sami mogu podešavati tijekom utrke. Ideja je da se na taj način 'progonitelju' ponudi dodatna brzina kako bi prestigao bolid ispred sebe.</para>
<para>"Mislim ta je to vrlo opasno. Sa sigurnosnog stajališta, mislim da je to pogrešna odluka", izjavio je vozač Virgina Timo Glock.</para>
<para>Nijemac je pritom mislio na incident od prije tjedan dana na utrci u Valenciji kada se Mark Webber u punoj brzini zabio u stražnji dio Lotusa Heikkija Kovalainena. </para>
<para>Australac je kasno zakočio u jednom desnom zavoju i sudar je bio neizbježan, što pokazuje da različite brzine bolida mogu dovesti do katastrofalnih posljedica, pogotovo prilikom pretjecanja.</para>
<para>"Vidjeli smo što se može dogoditi kada vozač koji dostiže bolid ima značajno veću brzinu. Mark je imao sreće što je ispred njega bila ravnina i što se mogao zabiti u zid s gumama", dodao je njemački vozač i opet naglasio:</para>
<para>"Svi se vozači slažu, FIA-ina ideja je preopasna. Možda Udruženje vozača može nešto napraviti po tom pitanju, o toj odluci se definitivno treba razgovarati", zaključio je Glock.</para>

'Ideja Jeana Todta i društva je izuzetno opasna!' Vozač Virgina Timo Glock izjavio je da je FIA-ina ideja o uvođenju prilagodljivih stražnjih krilaca na bolidima od 2011. – vrlo opasna. 
Čelna organizacija svjetskog automobilističkog sporta planira od 2011. uvesti stražnja krilca koja u određenim okolnostima vozači sami mogu podešavati tijekom utrke. Ideja je da se na taj način 'progonitelju' ponudi dodatna brzina kako bi prestigao bolid ispred sebe.
"Mislim ta je to vrlo opasno. Sa sigurnosnog stajališta, mislim da je to pogrešna odluka", izjavio je vozač Virgina Timo Glock.
Nijemac je pritom mislio na incident od prije tjedan dana na utrci u Valenciji kada se Mark Webber u punoj brzini zabio u stražnji dio Lotusa Heikkija Kovalainena. 
Australac je kasno zakočio u jednom desnom zavoju i sudar je bio neizbježan, što pokazuje da različite brzine bolida mogu dovesti do katastrofalnih posljedica, pogotovo prilikom pretjecanja.
"Vidjeli smo što se može dogoditi kada vozač koji dostiže bolid ima značajno veću brzinu. Mark je imao sreće što je ispred njega bila ravnina i što se mogao zabiti u zid s gumama", dodao je njemački vozač i opet naglasio:
"Svi se vozači slažu, FIA-ina ideja je preopasna. Možda Udruženje vozača može nešto napraviti po tom pitanju, o toj odluci se definitivno treba razgovarati", zaključio je Glock. 

'Ideja Jeana Todta i društva je izuzetno opasna!'

<para>Svoju tezu Škreb temelji na iskustvima novih članica EU-a jer većina njih još uvijek čeka na uvođenje jedinstvene europske valute.</para>
<para>Uvođenje eura u nove članice, pa tako jednoga dana i u Hrvatsku, otežala je i grčka kriza, nakon koje su eurokrati odlučili dodatno pooštrili uvjete za uvođenje eura. Kriteriji iz Maastrichta, koji su uvjet uvođenja jedinstvene europske valute, najvjerojatnije se neće mijenjati, ali Bruxelles će sada pozornije promatrati sve, pa tako i hrvatske makroekonomske pokazatelje.</para>
<para>Hrvatska više ne ispunjava ni mastrihtske kriterije, koje je do prije nekoliko godina držala pod kontrolom. Njima je, primjerice, određeno da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto BDP-a, no on će u Hrvatskoj biti veći. Javni dug od 60 posto BDP-a, koliko dopuštaju kriteriji, Zagreb još ispunjava, ali i on će rasti, što znači da nije dugoročno održiv na sadašnjoj razini, piše <emphasis>Jutarnji list</emphasis>.
arti-201006170493006
Tečaj kune prema euru stabilan je, no ovisit će i o kretanju vrijednosti eura, koji u posljednje vrijeme tone. Inflacija u Hrvatskoj trenutačno je čak i manja nego u EU, no pitanje je koliko dugo će tako ostati jer će oporavak za sobom povući i rast cijena. No, najkritičnija točka za Hrvatsku je visina kamatnih stopa koje su u nas znatno više od prosjeka zone eura, a takve bi mogle i ostati, čak i kad pristupimo eurozoni.</para>
<para>"Ulaskom u eurozonu kamate neće pasti ne padne li i rizik zemlje", istaknuo je Škreb.</para>
<para>Unatoč tome, Hrvatskoj će se isplatiti članstvo u zoni eura. Hrvatsko je gospodarstvo već sada visoko euroizirano: najveći dio štednje hrvatskih građana je u eurima, kredite uzimamo s valutnom klauzulom, u pravilu u eurima. Članstvo u eurozoni eliminirat će tečajni rizik, a smanjit će se i transakcijski troškovi.
 
Škreb ne očekuje propast eura jer bi to bila preskupa i preopasna avantura za članice Europske monetarne unije, kaže bivši guverner HNB-a. </para>
<para>"Možemo biti mirni. Euro će postojati i 2020.", zaključio je bivši guverner HNB-a Škreb.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201006180054006
arti-201006170594006</para>

Banke nam neće sniziti kamate ni kad uvedemo euro Euro nećemo uvesti prije 2020., a kamate nam ni tada neće pasti samo zato što imamo euro. 
Svoju tezu Škreb temelji na iskustvima novih članica EU-a jer većina njih još uvijek čeka na uvođenje jedinstvene europske valute.
Uvođenje eura u nove članice, pa tako jednoga dana i u Hrvatsku, otežala je i grčka kriza, nakon koje su eurokrati odlučili dodatno pooštrili uvjete za uvođenje eura. Kriteriji iz Maastrichta, koji su uvjet uvođenja jedinstvene europske valute, najvjerojatnije se neće mijenjati, ali Bruxelles će sada pozornije promatrati sve, pa tako i hrvatske makroekonomske pokazatelje.
Hrvatska više ne ispunjava ni mastrihtske kriterije, koje je do prije nekoliko godina držala pod kontrolom. Njima je, primjerice, određeno da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto BDP-a, no on će u Hrvatskoj biti veći. Javni dug od 60 posto BDP-a, koliko dopuštaju kriteriji, Zagreb još ispunjava, ali i on će rasti, što znači da nije dugoročno održiv na sadašnjoj razini, piše Jutarnji list.
arti-201006170493006
Tečaj kune prema euru stabilan je, no ovisit će i o kretanju vrijednosti eura, koji u posljednje vrijeme tone. Inflacija u Hrvatskoj trenutačno je čak i manja nego u EU, no pitanje je koliko dugo će tako ostati jer će oporavak za sobom povući i rast cijena. No, najkritičnija točka za Hrvatsku je visina kamatnih stopa koje su u nas znatno više od prosjeka zone eura, a takve bi mogle i ostati, čak i kad pristupimo eurozoni.
"Ulaskom u eurozonu kamate neće pasti ne padne li i rizik zemlje", istaknuo je Škreb.
Unatoč tome, Hrvatskoj će se isplatiti članstvo u zoni eura. Hrvatsko je gospodarstvo već sada visoko euroizirano: najveći dio štednje hrvatskih građana je u eurima, kredite uzimamo s valutnom klauzulom, u pravilu u eurima. Članstvo u eurozoni eliminirat će tečajni rizik, a smanjit će se i transakcijski troškovi.
 
Škreb ne očekuje propast eura jer bi to bila preskupa i preopasna avantura za članice Europske monetarne unije, kaže bivši guverner HNB-a. 
"Možemo biti mirni. Euro će postojati i 2020.", zaključio je bivši guverner HNB-a Škreb.
Prethodni članci:

arti-201006180054006
arti-201006170594006 

Banke nam neće sniziti kamate ni kad uvedemo euro

Postroll

Preroll

NOGOMET VIŠE NEĆE BITI ISTI: Wenger najavio posebnu vrstu tehnologije koja počinje s primjenom već sljedeće godine

<para>Arsene Wenger manager of Arsenal
Arsenal v Olympique Marseille, London, UK - 02 Apr 2021,Image: 603033327, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no</para>

Arsenal v Olympique Marseille, London, UK - 02 Apr 2021

<para>French coach Arsene Wenger reacts on stage during The Best FIFA Football Awards 2020 ceremony, at the FIFA headquarters in Zurich, on December 17, 2020.,Image: 576847493, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no</para>

profimedia-0576847493

Nogomet

Članak

HINA

NIŠTA OD 5G MREŽE U SRBIJI: Vlast prvo govorila da je to 'neophodno za građane', a sada okrenuli ploču; 'Ne priznaju pravi razlog'

brnabic

Svijet

Danas.hr

VLADIN SAVJET PREDLOŽIO NOVE MJERE: 'Dogovorili smo da je vrijeme da se na mjestima s više zaraženih smanji taj trend'; Čeka se Stožer

<para>28.03.2020., Zagreb - Konferencija za medije Nacionalnog stozera civilne zastite oko korona virusa odrzana je u Ravnateljstvu civilne zastite. Krunoslav Capak, Davor Bozinovic. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL</para>

Zagreb: Peta žrtva od koronavirusa u Hrvatskoj - muškarac bio u rizičnoj skupini

Hrvatska

NIJEMCI POKREĆU NOVU NOGOMETNU REVOLUCIJU? Ovaj potez će razbjesniti mnoge, ali mogao bi biti spasonosan za sport

<para>(COMBO) This combination created on May 25, 2020 of file pictures shows Bayern Munich's Polish striker Robert Lewandowski (L, during the German Cup (DFB Pokal) round of 16 football match FC Bayern Munich v TSG 1899 Hoffenheim in Munich, southern German on February 5, 2020) and 
Dortmund's Norwegian forward Erling Braut Haaland (during the German first division Bundesliga football match BVB Borussia Dortmund vs Eintracht Frankfurt, in Dortmund, western Germany on February 14, 2020).
 The Bundesliga's record-breaking strikers square off on Tuesday, May 26, 2020, when Bayern Munich veteran Robert Lewandowski opposes Borussia Dortmund teenager Erling Braut Haaland in the German league showdown behind locked doors., Image: 522192004, License: Rights-managed, Restrictions: DFB REGULATIONS PROHIBIT ANY USE OF PHOTOGRAPHS AS IMAGE SEQUENCES AND QUASI-VIDEO., Model Release: no, Credit line: INA FASSBENDER / AFP / Profimedia</para>

profimedia-0522192004 (1)

<para>22.05.2020, Allianz Arena, MÃ¼nchen, GER, 1.FBL, FC Bayern MÃ¼nchen vs Eintracht Frankfurt 23.05.2020 , </para>
<para>Ersatzspieler FCB mit Mundschutz und Abstand auf der TribÃ¼ne *** Local Caption *** Â' pixathlon//PIXATHLON_1.829/2005241100/Credit:PIXATHLON/SIPA/2005241100, Image: 521876509, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: PIXATHLON / Sipa Press / Profimedia</para>

#uvodenje

Wenger najavio posebnu vrstu tehnologije koja počinje s primjenom već sljedeće godine

Wenger najavio posebnu vrstu tehnologije koja počinje s primjenom već sljedeće godine

Vlast prvo govorila da je to 'neophodno za građane', a sada okrenuli ploču; 'Ne priznaju pravi razlog'

Vlast prvo govorila da je to 'neophodno za građane', a sada okrenuli ploču; 'Ne priznaju pravi razlog'

'Dogovorili smo da je vrijeme da se na mjestima s više zaraženih smanji taj trend'; Čeka se Stožer

'Dogovorili smo da je vrijeme da se na mjestima s više zaraženih smanji taj trend'; Čeka se Stožer

Ovaj potez će razbjesniti mnoge, ali mogao bi biti spasonosan za sport

Ovaj potez će razbjesniti mnoge, ali mogao bi biti spasonosan za sport

Nema problema, uvodi se nacionalna mirovina

Nema problema, uvodi se nacionalna mirovina

Slavko Linić otkrio datum uvođenja poreza na nekretnine

Slavko Linić otkrio datum uvođenja poreza na nekretnine

Građanski odgoj od jeseni 2014./2015. godine ulazi u sve škole

Građanski odgoj od jeseni 2014./2015. godine ulazi u sve škole

Ozbiljno nam prijete veće kamate i muke s valutnom klauzulom

Ozbiljno nam prijete veće kamate i muke s valutnom klauzulom

Građanima Srbije neće biti uvedene vize za odlazak u zemlje EU

Građanima Srbije neće biti uvedene vize za odlazak u zemlje EU

'Ideja Jeana Todta i društva je izuzetno opasna!'

'Ideja Jeana Todta i društva je izuzetno opasna!'

Banke nam neće sniziti kamate ni kad uvedemo euro

Banke nam neće sniziti kamate ni kad uvedemo euro