''Tko može vratiti dug za dvije ili pet godina, njemu osobni bankrot nije ni potreban. Cilj osobnog bankrota je oprost duga'', rekao je Šime Ivanjko, profesor s mariborskog Pravnog fakulteta i autor slovenskog zakona o osobnom bankrotu, koji je u primjeni od 2008.
Ivanjko apelira na sud i stečajne upravitelje u Sloveniji da budu hrabriji s otpisom dugova jer u suprotnom zakon neće postići svrhu. Slovenci su ozakonili osobni bankrot građana potkraj 2008., a dosad ga je zatražilo oko 5.500 građana. Polovina stečajeva je okončana, a ostalima teče petogodišnje razdoblje i tad će se vidjeti kako će se sud postaviti pri otpisu dugova. Javna agencija koja prati bankrot navodi da su Slovenci koji su pokrenuli stečaj dužni oko 470 milijuna eura.
I Josipović je za uvođenje osobnog bankrota
Otpis duga ne muči samo slovenske nego i hrvatske vlasti, koje godinama odgađaju ozakonjenje bankrota građana. Može li se vjerovati neslužbenim najavama iz Ministarstva pravosuđa, zakonski bi prijedlog trebao biti gotov do kraja ove godine, a dok se vlast ne odluči što će i kako će, građani masovno stenju pod teretom obaveza. Njihova je procjena, ojačana informacijama i iz sindikalnih krugova, da je u ovom trenutku 15.000 građana zrelo za bankrot.
U prva tri mjeseca 2013. godine dug građana pod novčanom ovrhom povećao se za milijardu kuna, a njihov broj za 10.000 – potkraj ožujka zastao je na 255 tisuća s 18,75 milijardi kuna duga. U prosjeku svaki građanin pod blokadom dužan je 73.000 kuna, što je 13 prosječnih mjesečnih plaća, piše Večernji list.
Iz vrtoglave spirale mnogi se dužnici neće moći izvući bez dodatne intervencije države. Predsjednik Ivo Josipović apelirao je da se uvede osobni bankrot, ali osim odgovora da ga priprema radna skupina, drugih detalja iz Vlade i Ministarstva pravosuđa nema.
