Kako sindikati uporno zahtijevaju povećanja plaća, prijeteći i štrajkom prvi je na udaru ministar financija Zdravko Marić koji ima nezahvalnu zadaću sve te zahtjeve staviti u ostvarivi financijski okvir. To nimalo ne olakšavaju ministri koji traže veće plaće za svoj sektor.
Marić odgovara prilično diplomatski. "Legitimno je pravo svih, kako zaposlenika, tako i njihovih predstavnika u okviru sindikalnih središnjica, a i mojih kolega ministara da neke teme stavimo na stol", rekao je za Novu TV ističući kako je "sve u skladu s mogućnostima."
Nije povećanje svima šakom i kapom, nego temeljita analiza
Žestoko odbacuje tezu da bi najavljeno horizontalno povećanje plaća bilo dijeljenje novca svima, bez obzira na realno stanje na tržištu rada.
"Kad kažemo horizontalni pristup, ne mislim na uranilovku. Mislim na posve suprotno. Jako sam protiv uranilovke. Horizontalni pristup smo zagovarali, jer on znači da gledamo na sve, i medicinske sestre i policajce i carinike i zaposlene u socijali, da ne nabrajam dalje. S njima razgovaramo o osnovici. Paralelno s tim ideja je bila da napravimo analizu uredbe o složenosti posla i koeficijentima pojedinih poslova. Možemo uzeti nekoga sa strane, dogovoriti se sa sindikatima i predstavnicima svih zaposlenih, da uzmemo nekog neutralnog tko će sagledati sve aspekte i, između ostalog, ovaj element o kojem govorite – koje su profesije danas više tražene, koje odlaze, gdje smo deficitarni, gdje bismo mogli postati deficitarni, da se sve to stavi na stol", rekao je.
Nije mu mrska niti ideja svojevrsnog zakona o plaćama koji bi regulirao sve državne i javne službe, no ističe da su i prije toga htjeli korigirati osnovice plaća.
"Ne na način uranilovke nego da jednostavno zahvatimo sve, a da probamo pohvatati sve specifičnosti pojedinih radnih mjesta", rekao je i pojasnio primjerom što točno to znači: "Tko uopće danas može uzeti u obzir složenost posla jednog policajca koji danas odlazi na granicu i bavi se migracijama, legalnim i ilegalnim migrantima, u odnosu na recimo prije 10 godina, kada tog problema nije bilo."
Brinu li ga naznake nove krize?
Ipak, za sada ništa konkretno ne želi otkrivati, primjerice hoće li više od dva posto dobiti liječnici, prosvjetari, policajci… "Sve je predmet razgovora. Na ništa nismo odmahnuli i rekli da ne dolazi u obzir", rekao je.
No zato jako dobro zna koliko će državu stajati povećanje od dva posto – konkretno treba namaknuti 600 milijuna kuna.
Na pitanje prijeti li nam nova kriza, odmah je istaknuo da ne želi to koristiti kao alibi.
"Nisam sa sindikatima htio spomenuti Uljanik, tako da neću sad ni Njemačku ni Italiju, da to ne bude nekakva izlika. Stalno ponavljam – u skladu s našim mogućnostima. Imamo gospodarski rast, ima dobrih stvari, ali i onih koje nisu tako dobre i koje su upozoravajuće", rekao je Marić. Pojasnio je i što ga najviše brine u hrvatskom gospodarstvu. "Što je ključni izazov? Pad izvoza roba. Mislim da je naš izvozni sektor izuzetno jak, ali se evidentno ta situacija u Njemačkoj i Italiji kod nekih reflektira. S druge strane, trebamo osnažiti domaću proizvodnju. Imamo jako visoku uvoznu ovisnost", upozorava.
Kamate padaju
No postoje i dobre vijesti. S obzirom na to da banke kreditiraju državu, prvi put bez kamata, to bi se moglo preliti i na građane.
"Da, pale su i aktivne i pasivne. Rekao bih da je na nama izazov. Imamo povećanu štednju građana, treba otvoriti neke alternativne mogućnosti. Jer građani imaju dovoljno visoke iznose štednje, a one u bankama ne nose neke velike prinose. O tome treba razmisliti – da se otvore neke mogućnosti dodatnih ulaganja za građane", rekao je ministar. Na pitanje Mislava Bage znači li to da očekuje pad kamata za građane, jasno je odgovorio: "U svakom slučaju, kako aktivnih, tako i pasivnih."
