Devetero od 10 ljudi u siromašnim zemljama moglo bi sljedeće godine ostati bez cjepiva jer su bogate zemlje nagomilale više doza nego što im je potrebno, rekao je Savez za cjepivo u srijedu.
Bogate zemlje u kojima živi 14 posto svjetskog stanovništva od prošlog mjeseca kupile su 53 posto ukupnih zaliha najperspektivnijih cjepiva, upozorio je Savez, koalicija koju čine Oxfam, Amnesty International i Global Justice Now.
Oni su rekli da bi farmaceutske tvrtke koje surađuju na cjepivu protiv covida-19 trebale preko Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otvoreno podijeliti svoju tehnologiju i intelektualno vlasništvo kako bi se proizvelo više doza cjepiva.
"To ne bi smjela biti borba između zemalja koje si žele osigurati dovoljno doza", rekla je za Reuters Mohga Kamal-Yanni, savjetnica pri Savezu za cjepivo.
"U ovo doba globalne pandemije bez presedana, životi ljudi morali bi biti stavljeni ispred profita farmaceutskih tvrtki", dodala je.
"Bogate zemlje krše svoje obveze u pogledu ljudskih prava"
Dok su u Velikoj Britaniji u utorak visokorizične skupine počele primati cjepivo Pfizera i BioNTecha, većini ljudi u 67 zemalja niskoga i nižeg srednjeg prihoda uključujući Butan, Etiopiju i Haiti prijeti opasnost da će ostati bez cjepiva.
Među tri cjepiva protiv covida-19 za koja su objavljeni rezultati učinkovitosti, gotovo sve raspoložive doze dvaju njih - Moderne i Pfizer/BioNTecha - nabavile su bogate zemlje, navodi se u izvješću Saveza.
Premda su AstraZeneca i Sveučilište Oxford obećali osigurati 64 posto svojih doza za ljude u zemljama u razvoju, to bi u najboljem slučaju obuhvatilo samo 18 posto svjetske populacije do sljedeće godine.
EU, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Kanada, Japan, Švicarska, Australija, Hong Kong, Makao, Novi Zeland, Izrael i Kuvajt nabavili su 53 posto ovih potencijalnih doza - pri čemu je Kanada kupila dovoljno za cijepljenje svog stanovništva pet puta, rekao je Oxfam .
"Kupujući veliku većinu svjetskih zaliha cjepiva, bogate zemlje krše svoje obveze u pogledu ljudskih prava", rekao je Steve Cockburn, voditelj programa gospodarske i socijalne pravde u Amnesty Internationalu.