Iako smo svi izloženi riziku od zaraze koronavirusom i obuhvaćeni mjerama koje su uvelike promijenile naš život, ne očekuju se kod svakog jednake posljedice na mentalno zdravlje. To ponajprije ovisi o obilježjima ličnosti pojedinca, a veliku ulogu mogu imati i preživljena traumatska iskustva.

Kada je riječ o Hrvatskoj, istraživanje koje je o psihičkim posljedicama pandemije koronavirusa provelo 13 profesorica, asistentica i suradnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - poznatih i kao COVIDOVIH 13 - pokazalo je da je svaki peti građanin ili građanka osjetio depresiju, stres i anksioznost zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa.

U začaranom krugu 

''Anksioznost (ili tjeskoba) prirodna je emocionalna i tjelesna reakcija na doživljenu opasnost. Ona predstavlja osjećaj nadolazeće opasnosti koji nas upozorava da se moramo nekako zaštititi. Evolucijski se razvila upravo zato što nam je omogućavala uspješnije predviđanje potencijalnih opasnosti i pravodobno djelovanje'', objasnili su iz online platforme ''Kako si?'', koju su pokrenuli studenti i studentice psihologije s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, polaznici i polaznice kolegija ''Psihički poremećaji - etiologija i dijagnostika'' pod vodstvom profesorice Nataše Jokić-Begić. 

Dakle, niska razina anksioznosti svakako je korisna i poželjna jer: ''Takva adaptivna razina svakodnevne anksioznosti motivira nas na promišljanje i planiranje, čini naše reakcije bržima i poboljšava naše sposobnosti suočavanja s problemima. Tako ćete, ako ste ujutro na vijestima vidjeli da će popodne vjerojatno padati kiša, pri izlasku iz kuće osjetiti nižu razinu anksioznosti koja će vas podsjetiti da bi bilo dobro ponijeti kišobran''.

ZDRAVSTVENA ANKSIOZNOST

(Kako si?)

U ovo doba posebno je prisutna zdravstvena anksioznost koja uključuje posebnu vrstu briga povezanih za vlastito zdravlje, a karakteriziraju ih strah od bolesti, preopterećenost vlastitim fizičkim zdravljem te razna izbjegavajuća ponašanja.

U situaciji kada smo okruženi raznim informacijama o pandemiji sasvim je prirodno biti više orijentiran na tjelesne promjene, ističu iz ''Kako si?'', ali i upozoravaju na to da prenaglašena usmjerenost na njih može dovesti do uznemirenosti i straha. (Kako si?)

Smatraju da je važno napomenuti kako je ''zdravstvena anksioznost u manjim količinama adaptivna jer nas može motivirati za traženje medicinske pomoći, no postaje neadaptivna ako je prenaglašena u odnosu na stvarnu prijetnju zdravlju i ako učestalo izaziva neugodne emocije''.

Važno je potražiti stručnu pomoć

Kod anksioznih poremećaja javlja se anksioznost pretjeranog intenziteta koja prestaje biti korisna. Takva anksioznost, opisuju, javlja se i bez doživljene opasnosti, potpuno je preplavljujuća i remeti osnovno funkcioniranje. Osobe s anksioznim poremećajima zato često imaju problema sa svakodnevnim situacijama kao što su komuniciranje s drugima, odlazak u trgovinu ili vožnja javnim prijevozom.

(Kako si?)

Važno je napomenuti i da su anksiozni poremećaji najčešći od svih psihičkih poremećaja. Otprilike 15 posto ljudi tijekom života razvit će ponekad neki anksiozni poremećaj, a samo četvrtina oboljelih prima odgovarajuću pomoć. 

Svi se ponekad nađemo u situacijama kada smo preplavljeni brigama, a ovo su neke od tehnika koje možete primijeniti u svakodnevnom životu i upotrijebiti kad god se osjećate tjeskobno i zabrinuto.

(Kako si?) Ne morate sami voditi bitku Ako ste se prepoznali u ovome i želite više saznati o tome i razgovarati sa stručnjacima, možete se javiti ''Kako si?''. Njihovo uho je uvijek spremno za slušanje, a socijalna podrška je najbolja zaštita psihičkog zdravlja.