Trebalo bi promijeniti visinu kazni za političku korupciju i teška djela korupcije, ocijenili su danas saborski zastupnici, očitujući se o Izvješću o radu Probacijske službe u 2012. godini.
Draženko Pandek (SDP) ocijenio je kako nije problem u zamjeni kazne zatvora mjerom rada za opće dobro, već u tome što su u kaznenom zakonu možda propisane premale kazne za teška djela korupcije.
"Slažem se, pokrenimo promjene visine kazni za političku korupciju, za korupciju političara", rekao je Laburist Branko Vukšić.
On smatra da, statistički gledano, rad za opće dobro ima neke svrhe, ali kad se gledaju kazne za djela, odnosno ljude koji su oštetili državu, tada takav rad počinje biti izrugivanje zakonima i sustavu.
"Kad netko ošteti državu za 30-ak milijuna kuna i dobije kaznu guljenja krumpira od jedva godinu dana postavlja se pitanje je li to pravda ili nepravda", kaže Vukšić.
Upire prstom na činjenicu da sitni lopovi za obijanje kioska dobiju godinu-dvije zatvora, a političari koji uzmu desetke milijuna kuna rad za opće dobro.
To je ismijavanje pravde i ne vodi dobrom, upozorava Laburist, jer se tako šalje poruka da se još isplati krasti, ali ne male, nego velike količine novca.
Vukšić proziva aktualnu Vladu da gotovo i ne spominje borbu protiv korupcije, kao da je nema.
"To je tabu-tema, zato što su u koruptivnim radnjama ljudi na vlasti, ljudi iz vlasti", ustvrdio je.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) smatra, međutim, da su zapriječene kazne više jedino u Sjevernoj Koreji, Kini i Texasu.
"Nama je nužna prevencija, brzo otkrivanje i brzo procesuiranje, kako bi počinitelj kaznenog djela izgubio svaku nadu da neće biti otkriven, a samo povećanje kazne zatvora neće uroditi željenom prevencijom", poručuje Antičević-Marinović.
Kazneni zakon, podsjeća, za one koji su korupciju počinili obavljajući državnu dužnost predviđa zabranu obnašanja dužnosti do deset godina.
Marjan Škvarić (HNS) zatražio je kazne za lokalne čelnike koji su potpisali ugovor s Probacijskom službom, ali odbijaju primiti osuđenike na rad za opće dobro. Tvrdi da se posebno odbija angažiranje osuđenika koji su pripadnici pojedinih nacionalnih manjina.
Nada Murganić (HDZ) mu uzvraća kako je 'neprimjereno da u zajednicu dođe recidivist, netko tko je sklon krađama, jer su odgovorni dužni štititi zajednicu'.
Ocijenila je da bi probacijski službenici u izradu pojedinačnih programa trebali uključiti i predstavnike pravnih osoba u kojima osuđenici moraju odraditi kaznu.
"U izradi pojedinačnih programa itekako se detaljno provjerava osuđenike, kako bi se našlo gdje takva osoba može raditi. Nikako se ne može dogoditi da se teški ubojica ili silovatelj pošalje u dječji vrtić. To se ne događa i imam puno povjerenje u sustav", odgovorio joj je Škvarić.
