Kako država gospodari zaplijenjenom imovinom?

Damir Polančec od 22 radna dana u mjesecu devet provodi na sudu. Nakon što je nedavno USKOK odustao od dviju istraga protiv njega, ostalo mu je, kaže, dokazati nevinost u slučaju Podravka.

"Preostalo vrijeme ako ga još imate, trošite da pokušate zaraditi da biste mogli financirati samo vaše dnevne potrebe, a kamoli obranu", izjavio je Polančec.

S obranom je, kaže, imao sreće. Da njegov odvjetnik ne može čekati kraj procesa, ne bi si ga mogao priuštiti.

Polančec se ne ubraja u prošlogodišnju statistiku, no ima iste probleme kao i oni čiji se računi, pokretnine i nekretnine uračunavaju u vrtoglavih 225 milijuna kuna koliko je DORH-a lani zaledio. To je 174 milijuna kuna više nego lani i to jer je Zakon koji to omogućuje na snazi, ne samo za ona vezana uz USKOK, već za sva kaznena djela.

Kad sud optužene pravomoćno proglasi krivima, država zarađuje. DORH je lani u kasu donirao 79 milijuna kuna.

I dok su u nekim slučajevima, kao što je primjerice Off Side, i istraga, ali i nagodba munjevito donijeli državi tri stana, u nekima se proces oteže. Primjerice afera Bankomat: Josipu Protegi, ali i Ivanu Sladonji imovina je i dalje blokirana. Istraga je počela 2010. godine, optužnica prije 16 mjeseci poslana na doradu, a danas je trebala na popravni ispit. No, opet se dogodila odgoda.

Kad imovina jednom bude oduzeta, dolazi u ruke Agencije za upravljanje državnom imovnom koja trenutačno raspolaže s više od 500 pokretnina i nekretnina. No, kako se imovinom gospodari, nisu imali vremena objašnjavati pred kamerama.