Prvi put u sklopu izbora RTL donosi i "RTL Detektor" – format u kojem debatu s našim urednicima i reporterima prate i stručnjaci iz područja teme debate. Pravni stručnjaci, kao i oni iz svijeta ekonomije, demografije i vanjske politike, analizirat će ono što je rečeno u debati.
U trećoj RTL-ovoj Debati koju je vodila Ivana Brkić razgovarali su HDZ-ov Marin Piletić, MOST-ova Marija Selak Raspudić, Danijela Dolenec iz Možemo!, Igor Peternel iz Domovinskog pokreta i Sanja Radolović iz koalicije Rijeke pravde.
Tema RTL Debate bila je demografija, a izjave naših gostiju u RTL Detektoru komentirali su profesori Marijana Ivanov, Tado Jurić i Nenad Pokos.
Porez i besplatni vrtići u Sinju
Marija Selak Raspudić: "Tako je u Sinju Miro Bulj smanjio porez na 18 posto, a isto tako je uveo i besplatne vrtiće. To je trenutno najveći grad u Hrvatskoj koji ima besplatne vrtiće."
Tado Jurić: "Točno je da su Sinj i Bulj na lokalnoj razini učinili među najzapaženijim rezultatima."
Nenad Pokos: "Osim Sinja, stope poreza na dohodak od 18 posto smanjili su ove godine još i gradovi Bjelovar, Sveta Nedjelja i Samobor dok je Sinj najveći grad po broju stanovnika s besplatnim vrtićem, ali tu su još Umag, Obrovac, Vrlika i Belišće - premda imaju manji broj stanovnika."
RTL Detektor:
Uz spomenute gradove, postoje i općine koje imaju čak i manje stope kao što su Veliko Trojstvo (17,5 posto) te Stari Mirkovci (15 posto). Detaljan pregled poreza na dohodak pogledajte OVDJE.
Besplatne vrtiće za svu djecu, osim Sinja, imaju i u Belišću, Obrovcu, Umagu i u Vrlici. No točno je da je Sinj najveći grad s besplatnim vrtićima za svu djecu. Naime, prema posljednjem popisu stanovništva, Sinj je imao 23.452 stanovnika, Umag 12.699, Belišće 8884, Obrovac 3453, a Vrlika 1 728 stanovnika.
Pojedini gradovi imaju besplatni vrtić za drugo i treće dijete u obitelji, a detaljan pregled možete pogledati OVDJE.
Univerzalni dječji doplatak
Sanja Radolović (o tome što bi napravili ako dođu na vlast op.a): "Univerzalni dječji doplatak za svako dijete, točno smo napravili po dobi djeteta koliko to državni proračun može izdržati: do sedme godine života 100 eura, do 14 godina života to je 120 eura i dalje do 18 godina to bi bilo 140."
Nenad Pokos: "U programu SDP-a ne navodi se visina dječjeg doplatka nego samo da će visina dječjeg doplatka ovisiti o dobi djeteta. Neozbiljno je licitirati visinom doplatka za djecu nakon objave stranačkog programa."
RTL Detektor:
SDP je objavio svoj predizborni program u kojem ističu: "Dječji doplatak za sve" (58. strana programa).
Tako u programu imaju napisano i ovo: "Povećat ćemo očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece, na 20 radnih dana za jedno dijete i od 25 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece. Potpuno ćemo delimitirati iznos roditeljskih naknada za potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima poroda blizanaca".
U svom programu zaista ne daju detalje o konkretnim iznosima dječjeg doplatka što možete provjeriti OVDJE.
Pad broja trećerođene djece
Marija Selak Raspudić: "U Zagrebu imamo veliki problem, imamo trenutno pad broja trećerođene djece za jednu petinu."
Nenad Pokos: "To je točno. Između 2019. i 2022. u Gradu Zagrebu broj treće i sljedeće po broju rođenja živorođene djece pao je za 19,4 posto."
RTL Detektor:
Prof. Pokos podatke o padu broja treće i sljedeće po redu rođenja živorođene djece crpio je iz Statističkog ljetopisa Grada Zagreba.
Grad Zagreb na svojim je službenim stranicama objavio kako se u 2022. broj živorođene djece smanjio se za 7,1 posto kao i broj umrlih osoba za 12,1 posto u odnosu na 2021.
"U Gradu Zagrebu u 2022. zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 7,1 posto, odnosno rođeno je 574 djece manje nego u 2021.", navode na svojim stranicama. Dodatne podatke možete pogledati OVDJE.
Prosjek sufinanciranja vrtića
Sanja Radolović: "I još jedna stvar. Znate koliko iznosi vaše financiranje na državnoj razini vrtića trenutno - 6,25 posto je to čime se vi hvalite."
Nenad Pokos: "Država dječje vrtiće sufinancira prema indeksu razvijenosti. Slabije razvijeni gradovi i općine dobivaju 50 posto prosječne cijene smještaja vrtića na razini Hrvatske, a razvijenije sredine tek 6,25 posto prosječne cijene."
RTL Detektor:
Vlada je na svojim stranicama predstavila novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića, kojim će gradovi i općine dobiti sredstva koja će im rasteretiti proračune. Navode da će također omogućiti smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića. Država je osigurala podršku u financiranju dječjih vrtića doprinosom od 6,25 posto do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine. Financiranje je počelo 1. listopada 2023. godine, a godišnje će se na to izdvajati preko 70 milijuna eura.
Zapošljavanje u vrtićima
Danijela Dolenec: "Mi smo u proteklih godinu dana zaposlili 550 novih zaposlenih u vrtićima, podigli smo tri puta plaće."
Tado Jurić: "Ovo se odnosi na zapošljavanje pomoćnika u vrtiću, koje mogu otpuštati bez produljenja ugovora. Ova brojka se ne odnosi na kvalificirane odgojitelje kojih kronično nedostaje."
RTL Detektor:
U razgovoru za Net.hr u lipnju 2022. godine ravnateljica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH), Iskra Vostrel Prpić, istaknula je da Hrvatska nema dovoljno odgojno-obrazovnih djelatnika, odnosno da Hrvatska - prema Strategiji obrazovanja - do 2030. mora zaposliti oko 7 i pol tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika, ako želi adekvatno odgovoriti na potrebe obuhvata djece. Više možete pročitati OVDJE.
Jasna Puljić iz Udruge SIDRO istaknula je krajem listopada iste godine da Hrvatskoj nedostaje do 5000 odgojitelja, što je podatak koji je u lipnju 2023. godine medijima komunicirala i predsjednica udruge Sidro, Katarina Turković Gulin.
Udruga SIDRO, Sindikat obrazovanja, medija i kulture i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju upozorili su početkom 2024. godine i na male upisne kvote za odgojiteljice te još jednom istaknuli da ih nema dovoljno u sustavu. U smjeni bi, naime, trebale raditi u pojedinoj grupi po dvije odgojiteljice, a to sada nije slučaj.
Kamate na stambene kredite
Marin Piletić: "Kamate na stanove i kuće u ovom razdoblju nikada nisu bile manje u povijesti Hrvatske."
Marijana Ivanov: "Dugoročno gledano trend je pada kamatnih stopa, iako one sada rastu. Bilo je godina i kada je kamatna stopa bila 3,72 posto, pa i 2,8 posto, što je puno niže od sadašnjih 5 posto ili od 4 posto - a to nije bilo tako davno. Vjerojatno tu gledaju na ugovorenu kamatnu stopu koju može sniziti APN, ranije rezervirani kredit, posebni uvjeti kamatnih stopa kao nekadašnje za znanstvene novake, a tu su i akcije banaka koje pridonose nižim kamatnim stopama."
RTL Detektor:
Hrvatska narodna banka objavila je u veljači najnovije podatke o kretanju kamatnih stopa i navela: "Statistički pokazatelji kamatnih stopa kreditnih institucija za najvažnije vrste eurskih kredita odobrenih kućanstvima i nefinancijskim društvima uglavnom pokazuju trend rasta od sredine 2022., s iznimkom kredita odobrenih po kreditnim karticama, kod kojih se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja prosjeka kamatnih stopa.
Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u siječnju 2024. najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale kredite te je iznosio 6,12 posto. Najniži prosjek kamatnih stopa u siječnju 2024. iznosio je 3,64 posto, a odnosio se na stambene kredite, čime se nastavlja trend rasta koji je započeo u drugom tromjesečju 2022. Detalje HNB-ove objave možete pogledati OVDJE.
Povijesno gledano, kamatne stope posljednjih su godina zaista bile na povijesno niskim razinama.
Tako je HNB u ranijoj publikaciji iz svibnja 2023. naveo da je te godine u 2022. prekinut višegodišnji pad kamatnih stopa na nove stambene i gotovinske kredite (strana 20 publikacije Financijska stabilnost).
Porez na prvu nekretninu
Marija Selak Raspudić: "Prva se tiče kupovine stana, a to je ukidanje poreza na prvu nekretninu. Izrazito bitna mjera, mi ju predviđamo u svom programu. Vi ste obećali, niste ispunili."
Tado Jurić: "Navodi da će njihova mjera biti da se ukine plaćanje poreza za prvu nekretninu - no to je već bilo problematizirano. Naime, EU je primorala Hrvatsku da mora naplaćivati porez svima jednako jer je HDZ ranije već bio ukinuo porez na prvu nekretninu pa su ga morali vratiti."
Marijana Ivanov: "Tu je problem neplaćanja poreza na prvu nekretninu bio i taj što je ideja bila da se to odnosi na hrvatske građane, ne i strance koji bi plaćali porez za prvu nekretninu kupljenu u Hrvatskoj. No svi građani EU-a su rezidenti i moraju kupovati pod jednakim uvjetima."
RTL Detektor:
Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina građana koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje bilo je u primjeni od 2003. godine.
Odnosno, građani koji su rješavali vlastito stambeno pitanje od 2003. do 2016. godine, nisu plaćali porez na promet nekretnina prilikom kupnje prve nekretnine ukoliko su pritom ispunjavali određene kriterije.
Od 2017. godine - a sukladno direktivi Europske unije koju je Hrvatska usvojila - svi kupci nekretnina trebaju biti u ravnopravnom položaju pa tako kupac prve nekretnine plaća porez u istom iznosu kao i svaka druga osoba koja stječe nekretninu.
Više o porezu na nekretnine pogledajte u Zakonu.
Stanovi za znanstvene novake
Igor Peternel: "Bilo je vlada koje su omogućile mladim znanstvenim novacima na doktoratu da dobiju, da kupe stanove, mislim da smo imali zaštićenu kamatnu stopu 1 posto na 30 godina. Mnogi ljudi koji su danas profesori u sustavu visokog obrazovanja su na taj način riješili stambeno pitanje i ostali su u sustavu, ostali su u Hrvatskoj, nisu iselili - to je bila jedna demografska mjera koja mislim da je uspješna. Bila je usmjerena na jednu granu, dakle na obrazovni sustav, na znanost i s obzirom da nije bila masovna, nije podigla cijene nekretnina."
Tado Jurić: "Izjava Peternela o znanstvenim novacima je točna, ali ne spominje da su mnogi odbili iskoristili tu pogodnost te su raskinuli ugovore jer su navodno ti stanovi bili jako loše rađeni. Radi se o stanovima na zagrebačkom Borovju."
Istog je stava i Pokos koji navodi: "To su bili nekvalitetni stanovi, pa ih je većina znanstvenih novaka ubrzo napustila."
Mjera 'Biram Hrvatsku'
Marin Piletić (o tome koliko je ljudi iskoristilo mjere da bi se vratilo u Hrvatsku op.a): "Putem mjere "Biram Hrvatsku", koju smo unaprijedili 2023. godine, nešto više od 450 mladih ljudi su iskoristili mjeru samozapošljavanja."
Voditeljica: "Toliko se ljudi vratilo u Hrvatsku? "
Marin Piletić: "Te firme danas zapošljavaju gotovo 600 zaposlenih diljem Hrvatske."
Tado Jurić: "Mjeru "Biram Hrvatsku" iskoristilo je 450 osoba, ali u tom broju su i oni koji su preselili unutar zemlje (dakle ne radi se o iseljenicima), u pasivne krajeve Hrvatske. Ova mjera je i ranije postojala, ali je prenamijenjena i za iseljenike jer je popis stanovništva pokazao devastirajuće uvide pa je trebalo brzo izaći s nekom 'vatrogasnom mjerom'."
Nenad Pokos: "Rezultat programa je skroman za demografski oporavak i napredak gospodarstva jer se najavljivalo 4500 povratnika, a u dvije godine vratilo se samo njih 450. Mjera nije uspjela."
RTL Detektor:
Novinari RTL-a Danas obratili su ovu tematiku u siječnju te nam je Hrvatski zavod za zapošljavanje potvrdio da se od početka provođenja ove mjere, odnosno od 2022. godine, iz inozemstva vratilo 298 ljudi. Prema podacima koje smo tada dobili u najvećoj mjeri su se vratili u Osječko-baranjsku županiju (njih 44), nešto manje u Brodsko-posavsku (31 osoba) i Grad Zagreb gdje je došlo 28 povratnika. Većina ljudi došla je iz Njemačke - njih 216.
Priču naše novinarke Ane Trcol o tome koliko je uspješna mjera usmjerena prema povratnicima pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
Pozitivan migracijski saldo
Marin Piletić: "Mi danas imamo situaciju da je 2022. Hrvatska prvi put doživjela pozitivan migracijski saldo, da se ljudi vraćaju. Više od 11.000 ljudi se doselilo nego odselilo."
Tado Jurić: "Ministar Piletić je pokušao reći da se ljudi vraćaju, ali pozitivan migracijski saldo nemamo zbog povratka domaćeg stanovništva. Prvo treba naglasiti da se ne vraćaju suvremeni iseljenici, ako se i vraćaju onda su to gastarbeiteri iz '60-ih koji se vraćaju u mirovini u Hrvatsku. Većina useljenika zapravo je iz Afrike, Azije, BiH i Srbije. Ovo je bio pokušaj ideološkog pristupa."
Nenad Pokos: "Službena migracijska bilanca 2022. pozitivna je ponajprije zbog velikog broja doseljenih stranaca. Ako gledamo samo doseljene hrvatske državljane, njihov broj 2022. godine bio je 10.340, a broj odseljenih hrvatskih državljana iznosio je 32.739. Treba napomenuti i da je broj odseljenih stanovnika iz Hrvatske godinama neprecizan i nerealan jer mnogi iseljenici ne odjavljuju svoje prebivalište u Hrvatskoj pri MUP-u, a njihove podatke koristi Državni zavod za statistiku kao službene podatke o migracijama."
RTL Detektor:
DZS je objavio i grafikon koji pokazuje odnos broja koliko je ljudi od 2013. do 2022. doselilo, a koliko odselilo iz Hrvatske.
)
Kvote za strane radnike
Igor Peternel: "Potrebno je da država, gospodin Piletić, kvalitetnije revidiraju kvote za strane radnike, da se točno zna kome trebaju."
Tado Jurić: "Peternel predbacuje Piletiću kvote, ali kvota za uvoz stranih radnika više nema. Ovdje postoji i veliki problem jer svi podaci o useljavanju nisu točni te postoji šest baza podataka i šest pokazatelja. Tako anketa o radnoj snazi za 2021. kaže da nemamo ni 10 tisuća stranih radnika, u isto vrijeme MUP govori da je došlo 40 tisuća stranih radnika, a Državni zavod za statistiku da je stranih radnika u promilima. Ako govorimo o sezonskim radnicima, oni čine 10 posto stranih radnika. Nema statistike koja objedinjava gdje nestaju svi ljudi, stranci koji dolaze u Hrvatsku kao radnici."
RTL Detektor:
Prema podacima na stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trenutno je 103.660 nezaposlenih, a potkraj veljače 2024. bile su evidentirane 116.434 nezaposlene osobe.
Prema strukturi nezaposlenih iz veljače 2024., najviše nezaposlenih ima u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, javnoj upravi, ostalim uslužnim djelatnostima te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima dok je, prema podacima MUP-a, za boravak i rad u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ove godine izdano 52.196 dozvola, od toga najviše za rad u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu i industriji. Najveći broj dozvola izdan je državljanima Nepala (10.685), Bosne i Hercegovine (10.012), Srbije (5.949) te Indije (5.088). Više o izdanim dozvolama pogledajte OVDJE.
Kada smo opširno pisali o ovoj temi - u srpnju 2023. godine - bilo je registrirano 98.709 nezaposlenih - tada je to bilo najmanje u povijesti Hrvatske. HZZ nam je tom prilikom potvrdio da ima preklapanja sa strukturom zanimanja u kojima su se mahom zapošljavali stranci, ali su jednako tako naglasili da poslodavac - ako želi zaposliti stranog radnika koji nije u deficitarnom zanimanju - najprije mora proći test tržišta za koji je nadležan upravo HZZ.
Velik udio nezaposlenih u građevinskom sektoru u srpnju 2023. godine HZZ je, pak, objasnio visokom fluktuacijom radne snage u toj djelatnosti, ali i mogućnošću da se tražene vještine i kapaciteti nezaposlene osobe ne podudaraju sa zahtjevima radnog mjesta. Naime, napomenuli su nam tada da je u strukturi nezaposlenih prisutan i značajan udio dugotrajno nezaposlenih osoba - dulje od godinu dana (41,4 posto).
Odlazak radno sposobnih
Danijela Dolenec: "Nama se dogodila definitivno katastrofa, ako u šest godina 250.000 radno sposobnih ode."
Tado Jurić: "Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuje da se sveukupno iselilo 250 tisuća ljudi - ne radnika. No, podaci DZS nisu točni jer vanjske baze podataka pokazuju da je iselilo više od 400.000.
Moguće je da se ona slučajno poziva na taj broj. No zaista je blizu istine jer je iselilo 18 posto radnosposobnog stanovništva. Siguran sam da Danijela Dolenec misli na podatak koji je objavio DZS da se iselilo 250.000 ljudi."
RTL Detektor:
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2022. broj odseljenih u inozemstvo raste, a zbroj posljednjih 6 godina pokazuje da je našu zemlju napustilo 247.772 ljudi.
Državni zavod za statistiku 2022. objavio je detaljnu analizu o migraciji stanovništva Republike Hrvatske:
RTL Detektor tim
Naš RTL Detektor otkriva koje su činjenice kandidati u debati iznijeli točno, koje tvrdnje nisu istinite, a kojim informacijama treba postupati s oprezom.
Večerašnji RTL Detektor tim čine profesori Marijana Ivanov, Tado Jurić, Nenad Pokos te urednici i novinari Ines Čović-Pavišić, Katarina Dimitrijević Hrnjkaš i Maja Mahovlić.
