Diljem Hrvatske u 7 sati otvorena su birališta za 11. saziv Hrvatskog sabora. O tome koji će ih zastupnici u iduće četiri godine predstavljati i tko će dobiti priliku formirati novu Vladu i upravljati državom,odlučuje nešto više od 3 milijuna 733 tisuće birača. Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine. Zastupnike u Hrvatski sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Za zastupnika u Sabor može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života. Mandat zastupnika traje 4 godine. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi.
U Hrvatski sabor bira se ukupno 151 zastupnik i to 140 zastupnika u Sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor. Tri zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici. Osam zastupnika u Sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
U XI. jedinici, tj. u inozemstvu, izbori su po hrvatskom vremenu počeli u ponedjeljak navečer u Australiji, a u utorak ujutro i u brojnim europskim državama.
Manje lista, kandidata, promatrača, ali i birača
Podaci o broju lista, kandidata za zastupnike, promatrača, upućuju da je zanimanje za izbore u srijedu manje od zanimanja za prethodne saborske izbore. Na onima u srijedu u 11 izbornih jedinica natječe se 165 lista, 27 manje nego na izborima 2020. te čak 147 manje u odnosu na izbore 2011. kada ih je bilo 313. Prije četiri godine za jedno se zastupničko mjesto natjecalo 17 kandidata, sada ih se natječe 15.
Muškaraca je i ovoga puta više nego žena, odnos je 58 naprema 42 posto, kandidati za zastupnike najstariji su unatrag četiri izborna ciklusa, u prosjeku imaju gotovo 51 godinu. Mlađih od 30 godina nema niti deset posto, najstarijem kandidatu je 95, najmlađem 18 godina.
Broj promatrača je sa oko 8500, koliko ih je bilo prije četiri godine, pao na oko 5400.
U Hrvatskoj otvoreno oko 6500 biračkih mjesta
O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučivat će 3 milijuna i 773 tisuće birača, što je za 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u Hrvatskoj, aktivno registriranih je 222.300 birača. Za izbore će biti otvoreno oko 7000 biračkih mjesta, od čega u Hrvatskoj oko 6500, a u inozemstvu 110 u 41 državi, navodi član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
U izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.
Izborna šutnja do 19 sati kada se zatvaraju birališta
Podatke o odazivu Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u podne i u 17 sati, a prve rezultate u 21 sat. Vrijeme izborne šutnje traje do 19 sati, kada se zatvaraju biračka mjesta. U to vrijeme zabranjena je svaka promidžba. U Hrvatskoj je danas neradni dan, neće raditi vrtići i škole, a bolnice će uglavnom odrađivati samo hitne slučajeve. Većina trgovina i šoping cenatara bit će otvorena.
Prvo zasjedanje Sabora najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora
Predsjednik države, osim što raspisuje izbore za zastupnike u Hrvatski sabor, saziva prvu konstituirajuću sjednicu te povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika Hrvatskog sabora. Za sastavljanje Vlade potrebno je imati većinu, točnije 76 potpisa.
Nadalje, saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje, a prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituiran je izborom predsjednika Sabora na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Predsjednik države povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.
Vladu čini predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Članove Vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi predsjednik države uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ni tada ne bude sastavljena, tada će predsjednik imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
POGLEDAJTE VIDEO: Na biralištima će vas danas dočekati još jedna kutija
