Deset zapadnobalkanskih premijera, šefovi vlada Hrvatske i Slovenije, njemačka kancelarka Angela Merkel i još nekoliko čelnika europskih zemalja i predstavnici Europske unije razgovaraju u Beču o prekograničnim infrastrukturnim projektima ali i izbjegličkoj krizi, najvećoj od Drugog svjetskog rata.
Europskoj uniji prigovorile su Srbija i Makedonija koje se same bore s problemom kako znaju i umiju, ali i domaćin summita Austrija. Istaknuto je da se nije dovoljno pažnje posvetilo velikom problemu s kojim je suočena Europa. Njemačka je i summit u Beču iskoristila da još jednom sve zemlje članice Unije pozove da ravnopravno sudjeluju u zbrinjavanju migranata.
Izbjeglička kriza veliki problem za Balkan
Glavne teme konferencije još donedavno trebale su biti približavanje šest zemalja regije Europskoj uniji te prekogranični infrastrukturni projekti i energetsko povezivanje područja, regionalna suradnja , mladi i migracije, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je žestoko pogodila neke od tih zemalja, imigrantski problem mogao bi se nametnuti kao jedna od ključnih tema.
Srbija i Makedonija snažno su pogođene izbjegličkom krizom, izbjeglice s Bliskog istoka im stižu preko Grčke, a Mađari istodobno grade zid kako ne bi išli dalje prema EU-u.
Austrija, domaćnin skupa, također je ove godine primila veliki broj zahtjeva za azilom, više od 28,300 između siječnja i lipnja što je bila ukupna brojka u cijeloj 2014. godini. Dužnosnici očekuju da će ukupan broj tražitelja azila u Austriji ove godine biti 80.000.
Po podacima europske agencije Frontex, u Europsku uniju između siječnja i lipnja ove godine ušlo je 102.000 migranata preko Makedonije, Srbije, BiH, Albanije, Crne Gore ili Kosova.
Trži se plan za rješenje krize
Očekuje se da bi Austrija na skupu mogla predstaviiti plan u pet točaka za rješavanje imigrantske krize. On uključuje snažniju akciju protiv bandi koje se bave krijumčarenjem ljudi, pošteniju raspodjelu izbjeglica u EU, veću suradnju na polju sigurnosti, pomoć zemljama iz kojih imigranti dolaze i paneuropsku strategiju azila.
Austrija je ovaj tjedan najavila i da raspoređuje vojsku zbog izbjegličke krize, oko 500 vojnika koji bi trebali pomoći vlastima da se izbore s velikim brojem migranata koji dolaze iz Mađarske i Italije. Oni neće biti raspoređeni na granicama.
Njemačka prima 800.000 ljudi
Kancelarka Merkel je pak u srijedu rekla da Njemačka, koja se suočava s najvećim priljevom migranta u EU-u, neće tolerirati ksenofobiju. Broj tražitelja azila u Njemačkoj ove bi se godine trebao učetverostručiti na 800.000, a gradovi koji su najviše izloženi tom pritisku već imaju velikih problema sa zbrinjavanjem migranata.
Hrvatska zasad, kako tvrde njezine vlasti, ne očekuje većih problema, a ima na raspolaganju i neke objekte kamo bi ih mogla primiti.
Konferencija u Beču održava se u okviru Berlinskog procesa započetog 2014. koji bi se trebao nastaviti u petogodišnjem razdoblju, u kojem će se na godišnjim sastancima na vrhu davati podrška proširenju EU-a na regiju zapadnog Balkana.
Hrvatsku i Sloveniju, zemlje koje se doživljava kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije, predstavljaju premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar, što je njihovo prvo sudjelovanje na istom sastanku nakon izbijanja arbitražne afere. Na summitu zapadnog Balkana sudjeluju albanski premijer Edi Rama, srbijanski Aleksandar Vučić, bosanskohercegovački Denis Zvizdić, crnogorski Milo Đukanović, makedonski Nikola Gruevski i kosovski Isa Mustafa.
Summit je podijeljen u tri segmenta: za predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva. Iz Hrvatske osim premijera Milanovića na sastanku sudjeluju i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
