Seizmolog Krešimir Kuk komentirao je potres koji je pogodio Krk. Radi se o plitkom potresu i s obzirom na jačinu osjetio se u većem dijelu Hrvatske, rekao je za HRT Magnituda potresa bila je 4,8 prema Richteru, a dubina hipocentra, mjesta ispod površine Zemlje gdje je nastao potres, izračunata je na 10-ak kilometara.
"Bitna stvar je da se potresi na različitom tlu drugačije manifestiraju. Ako je tlo krš ili stjenovito, čvršće ili stjenovito, efekti potresa su manji", objašnjava.
Neposredno nakon prvog potresa zabilježena su još dva naknadna podrhtavanja, magnitude između 2 i 3 prema Richteru.
Za Večernji, Kuk je naglasio da oni nisu direktno povezani s potresima u Turskoj. "Kada kažemo direktno, mislimo da jedni direktno uzrokuju druge, ali Zemljina kora je zatvoren sustav, energija i sile prenose se i u tom kontekstu nismo potpuno odvojeni od ostatka Europe i Balkanskog poluotoka", kazao je Kuk.
Seizmički aktivno područje
"Šire riječko područje, uz šire zagrebačko područje u koje ubrajamo i Banovinu, seizmički je aktivno i ugroženo. Odmah je nakon južnog priobalja koje je najugroženije", objasnio je seizmolog Krešimir Kuk. "Radi se o sustavu rasjeda koji se proteže od Ilirske Bistrice u Sloveniji, preko Klane i dolje prema Senju", dodaje.
"Najvjerojatnije potres na Krku nije izravno povezan s potresom u Turskoj, ali kako se radi o povezanim tektonskim pločama moguće je da se zbog preraspodjele napetosti unutar tih ploča, malo napetost povećala i kod nas pa je aktivnost pojačana. Ali to nije ništa potvrđeno, govorimo samo o pretpostavkama - kazala je za Slobodnu Dalmaciju seizmologinja dr. Marija Mustać Brčić s Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Sudaranje arabijske i afričke ploče
Objašnjava da se Turska nalazi na tektonski jako osjetljivom području. Tamo se sudaraju arabijska i afrička ploča, a ispod nje je anadolijska ploča koja je omeđena euroazijskom pločom.
"A kod nas se jadranska ploča podvlači pod euroazijsku. Nema mjerenja kojima možemo utvrditi da je to doista povezano, no, kažem, moguće da je došlo do neke preraspodjele napetosti koja je možda ubrzala potrese koji bi se ionako dogodili", veli nam Marija Mustać Brčić.
Podrhtavanja na našem području su, kaže ona, u okviru prosjeka, ali kako smo svi senzibilniji nakon katastrofe u Turskoj i one na Baniji, čini nam se da je podrhtavanje češće nego što ono doista jest.
"U Turskoj će tlo podrhtavati još jako dugo, možda i desetak godina. To je normalno smirivanje nakon ovakvog snažnog potresa. I kod nas se još uvijek na petrinjskom području gotovo svakodnevno događaju potresi, ali oni su toliko slabi da ih ljudi ne osjete", napominje Marija Mustać Brčić.
