Posljednjih dana hrvatska javnost bruji o nekoliko slučajeva divljanja automobilima po našim prometnicama. U nezgodnoj situaciji zbog takve vožnje našao se i Mate Rimac, nakon što su u javnost procurile snimke njegove Nevere koja po dubrovačkoj obilaznici juri brzinom većom od 200 km/h.

Problemu brze vožnje mogla bi na razini Europe na kraj stati Europska komisija. Naime, Večernji list ovog tjedna piše da je prije mjesec dana završila javna rasprava o uvođenju novog europskog propisa o uvođenju uredbe kojom bi se svi novi modeli vozila morali prodavati s ugrađenim sustavom za sprječavanje prekoračenja brzine. Vozaču bi, već pri blagom prekoračenju brzine vibrirala papučica gasa. Sustav bi funkcionirao na način da bi očitavao sve prometne znakove uz cestu i pazio da vozač ne prekorači maksimalnu propisanu brzinu.

Prema nacrtu uredbe, predviđa se da prve dvije godine nakon usvajanja pravilo o obveznoj ugradnji "inteligentnih sustava za pomoć pri kontroli brzine" (ISA) vrijedi samo za nove modele vozila koji se prodaju na tržištu, a dvije godine kasnije, i za sva nova vozila koja se prodaju. U nacrtu su definirana i dva roka, a to su srpanj 2022. i srpanj 2024. 

Ograničavanje brzine vodeći se primjerom Volva

Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet, mišljenja je da imamo dvije stvari koje su međusobno suprotne, a to su brzina i sigurnost. 

"Svijet se želi brzo odvijati, želimo i da nam automobili budu brzi, a s druge strane, želimo i da budu sigurni", kaže Husinec komentirajući nacrt uredbe kojem je jedan od ciljeva stati na kraj nedopuštenim brzinama i obijesnoj vožnji.

"Brzinu u automobilima bi trebalo ograničiti kao što je to napravio Volvo na 180 km/h. Koliko god su automobili sigurni i brzi, prometnice ne mogu pratiti razvoj automobila. Također, nisu svi dobri vozači, imamo mali broj vozača koji imaju psihomotorne sposobnosti tako dobre da mogu sigurno upravljati jako velikim brzinama", dodaje Husinec.

S ograničavanjem brzine u automobilima, doduše, ne bi se baš svi složili.

"Svjestan sam da bi tvornice sportskih automobila i automobila visokog luksuza imale gubitke pa pri donošenju zakona treba dobro odvagati sve prednosti i nedostatke ograničavanja brzine koju automobili mogu razvijati", kaže Husinec.

Na autocestama vrebaju dvije opasnosti

Brža vožnja u Hrvatskoj, do 130 km/h, dopuštena je jedino na autocestama. Iako su naše autoceste dobre, i na njima vrebaju svakakve opasnosti koje mogu dovesti do prometnih nesreća. 

"Mi u Hrvatskoj imamo dobre autoceste, ali je velika opasnost od pojave divljači na autocesti što se kod nas često događa, a koja se ne može spriječiti nikakvom ogradom. Iz prakse je poznato da divljač preskoči svaku ogradu, a ako ne može preskočiti, onda ogradu prekopaju", kaže Husinec pa nadodaje da su druga opasnost oštri predmeti koji padaju s raznih kamiona, pogotovo onih koji se koriste u građevinske svrhe.

Naš sugovornik kaže da ne možemo očekivati da imamo autocestu po kojoj se voze široke mase, a da se po istoj autocesti može voziti brzinama većim od 130 km/h. "Može auto biti fenomenalan, najnoviji i sigurniji od ostalih, ali ako naletite na komad željeza te vam se razdere guma - opet ste u problemu kakav god automobil da vozite".

Kod primjera naleta automobila na divljač, postavlja s i pitanje odgovornosti ako vozač s 200 km/h naleti na srnu. "Do sada su odgovorne bile autoceste. No, sa 130 km/h vi još imate neke šanse, ali što pri jako velikoj brzini?", pita se pa kaže da autoceste ne mogu snositi odgovornost. 

"Da bi se osigurali uvjeti za vožnju iznad 130 km/h, moraju se povećati ophodnje ceste te mora biti bolji pregled ophodara. To znači skuplje održavanje, a samim time bi se povećala i cijena cestarine", pojašnjava nam.

'Ne vjerujem da će ograničenje brzine zaživjeti'

Sigurnosni sustav koji je predviđen u novom nacrtu neće od vozača moći "preuzeti" upravljanje vozilom, već će vozača samo upozoriti da je u prekršaju. Što se tiče ograničavanja brzine u automobilima, Husinec kaže kako on ne vjeruje da bi to moglo zaživjeti.

"Ne vjerujem da će zaživjeti, to bi jako kočilo europsku industriju brzih automobila. To su preveliki interesni lobiji", kaže nam.

Što se tiče divljanja po našim cestama, Husinec smatra da se u vozačima treba probuditi svijest da se javnom cestom moraju kretati svi – i ljudi starije životne dobi, ali i djeca koja su ponekad neoprezna u prometu. 

"Cesta nije pista za najbolje vozače i automobile. Ljude ne može netko zlostavljati obijesnom vožnjom", rezolutan je naš sudski vještak za cestovni promet, koji nadodaje da su naše autoceste projektirane da se ljudi njima kreću od točke A do točke B, a ne da se tamo isprobavaju automobili i "avionske brzine".

Što se tiče obijesne vožnje hrvatskim cestama koja je nedavno dospjela u javnost, Husinec kaže da zakon za sve mora biti isti. "Moramo se odlučiti hoćemo li ga provoditi ili ćemo popuštati u interesu krupnog kapitala", zaključuje Goran Husinec.