Čelnici zemalja članica Europske unije podržali su proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Sredozemlju, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Cipar.
Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na popis koji je u uspostavljen u studenom 2019. godine, na kojem se sada nalaze dva dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina. Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku da najkasnije do ožujka sljedeće godine pripremi izvješće o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i poduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.
Europska unija je na samitu u listopadu ponudila Turskoj razvijanje obostrano korisne suradnje ako pokaže spremnost "za istinsko partnerstvo s Unijom i njezinim državama članicama i za rješavanje sporova kroz dijalog i sukladno međunarodnom pravu. Ta ponuda je i dalje na stolu", kaže se u izjavi koju su čelnici usvojili na samitu. U izjavi se također kaže da je potrebno ostaviti "otvorenima kanale komunikacije" i ističe spremnost Unije za nastavak financiranja pomoći sirijskim izbjeglicama.
Međutim, na listopadskom samitu EU je zaprijetio Turskoj opsežnijim ekonomskim sankcijama ako nastavi s provokacijama, što se sada ne spominje, iako je Ankara "nastavila s jednostranim potezima i provokativnim aktivnostima te zaoštrila retoriku protiv EU-a, članica EU-a i europskih čelnika". Grčka je nezadovoljna zbog oklijevanja EU-a da strože kazni Tursku, a Francuska, nezadovoljna turskom politikom u Siriji i Libiji, tražila je uvođenje sankcija protiv određenih gospodarskih sektora u Turskoj, ali nije dobila širu potporu za to.
Skupina zemlja na čelu s Njemačkom, Španjolskom i Italijom zauzima se da se u odnosima s Turskom diplomaciji osigura više vremena.