Strašna nesreća autobusa u kojoj je u nedjelju ujutro poginulo deset ljudi, a 15 je teško ozlijeđeno, posljednja je u nizu teških nesreća na autocesti A3. O učestalim teškim nesrećama na toj autocesti za Dnevnik Nove TV je govorio Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, a za RTL Danas predstojnik Zavoda za cestovni promet Rajko Horvat.
"U ovoj situaciji je bila posada, dva vozača, koji maksimalno mogu voziti 21 sat u roku od 30 sati i to zajedno, a nakon 4 i pol sata moraju se odmarati. To rade na način da jedan vozi 4 i pol sata, a onda drugi preuzima upravljanje vozilom”, objasnio je Mataija.
Na toj dionici već dugo nije bilo teških nesreća
Mataija ističe kako na temelju tahografa, kojeg je vozilo imalo, policija može utvrditi brzinu, koliko je vozač upravljao vozilom, koliko je odmarao te druge relevantne informacije. Tahografom bi se trebala utvrditi i točnost neslužbene informacije da su se vozači zamijenili na Bregani. Osvrnuo se i na samu vožnju autocestom A3, odnosno konkretnim dijelom dionice na kojoj, kaže, već godinama nije bilo teške prometne nesreće.
“Međutim, na cijeloj dionici autoceste A3 koja ima više od 300 kilometara, nažalost, godišnje se događa određen broj nesreća, a problem je vjerojatno i u samoj konfiguraciji terena jer se radi o ravnici. Svi znamo da je autocesta monotona i onda vozači znaju zaspati", kazao je Mataija za Novu TV.
Prema statistici, kaže Mataija, ove je godine na autocestama u Hrvatskoj bilo 14 smrtno stradalih osoba, u odnosu na devet prošle godine od kojih je pola bilo na A3. Ipak ističe kako su autoceste sigurnije prometnice od drugih jer godišnje na njima smrtno strada 8 do 10 posto putnika, a većina ih stradava u ulicama naseljenih mjesta.
'Još nemamo sustav nadzora, zato se i događaju ovakve nesreće'
Predstojnik Zavoda za cestovni promet Rajko Horvat je za RTL Danas govorio o tome mogu li se spriječiti tragedije poput one jučerašnje.
“Nadzor nad radom mobilnih radnika obavlja se u okviru Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o cestama, a to rade inspekcija cestovnog prometa i djelatnici MUP-a. Za svaku tragediju koja je strašna na ovakav način pitamo se može li se spriječiti – jednim djelom da, a jedinim i ne. Sustavim praćenjem rada ove kategorije profesionalnih vozača ili mobilnih radnika naravno da možemo djelomično utjecati da se ove tragedije ne događaju. Cestovni promet je kompleksan a njegov nadzor je još kompleksniji, još nemamo sustav nadzora ovakvih mobilnih radnika, sustav sigurnosti cestovnog prometa i zato se ovakve nesreće i događaju”, rekao je Horvat.
Kada bi analizirali cjelokupnu cestovnu mrežu, kaže Horvat, moglo bi se naći nekoliko crnih točaka.
"Ovakva tragedija dogodila se na dijelu ceste na kojoj je već stradao veći broj sudionika prometa, ali cjelokupna cestovna mreža u RH mora se promatrati s osnove opasnih mjesta. Iako su autoceste jedne od najsigurnijih prometnih objekata, nemamo sustave nadzora MUP-a, i Ministarstva prometa pa čak bi i HAC trebao odraditi da se prateći uslužni objekti opreme sa svime što treba takvoj vrsti prometa. Mi smo tranzitna država i možemo očekivati da će se ovakve nesreće događati sve češće s popuštanjem mjera i sve većim brojem sudionika u prometu”, zaključio je Horvat.
