Jučer ujutro u Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević stigla je vijest koja je potresla cijelu bolnicu.
Liječnica koja je radila s Covid bolesnicima izvršila je samoubojstvo. Prema pričama njezinih kolega velik broj smrti kojima je posljednjih mjeseci svjedočila – više nije mogla podnijeti.
Bila je studentica s prosjekom 5,0. Liječnica koja je uvijek za pacijente našla i snage i vremena. Pedantna do granice nemogućeg. Sve ovo o pokojnoj liječnici, kroz suze, ispričale su nam njezine kolege. Zbog izuzetno delikatne situacije nisu željeli pred kamere.
"Hvala na sućuti, prenijet ću svim kolegama. Mogu reći da je tijekom noći od 29. na 30. preminula naša kolegica koja je bila jedna izvrsna osoba i kao stručnjak i kao čovjek. Netko tko je bio krajnje predan poslu i cijeloj situaciji sa Covidom i prije toga godinama sudjelovala u svim aktivnostima klinike. Davala se potpuno. Svi su djelatnici na neki način žalosni, teško im je, ali se sjećaju nje u najboljem izdanju. Mi ćemo se sjećat nje i bit će u našim srcima", kazala je kroz suze RTL-u ravnateljica Klinike Alemka Markotić.
Liječnica koja je od dana kad je Covid stigao u Hrvatsku bila na prvoj crti u borbi protiv virusa preminula je u stanu.
"Kada radite u nenormalnim uvjetima, kada se radno vrijeme pretvara u kompletan život, odnosno struka preuzima kontrolu nad vašim životom, bilo je za očekivati da će se dogoditi porast tog sindroma sagorijevanja na poslu i da će sve veći i veći broj zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, pucati na poslu i da taj stres i gomilu tog psihofizičkog napora neće biti u stanju procesuirati na jedan normalan način", kazala je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
"To je rezultat pritiska"
Vijest o smrti kolegice s Covid odjela nije iznenadila ni ostale njezine kolege. Svi zdravstveni radnici već dugo rade pod velikim teretom.
"Ovo je neminovno rezultat velikog pritiska kojem smo svi izloženi, svi zdravstveni djelatnici, ne samo liječnici, nego i sestre i drugo pomoćno osoblje u ovoj izvanrednoj situaciji", rekao je predsjednik KOHOM-a Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan.
No, najteže je onima koji na svojim odjelima svakodnevno svjedoče desecima smrtnih slučajeva.
"Svi smo mi ljudi i svatko od nas ima neke svoje krajnje ljudske, psihološke i fizičke granice. I bojim se da smo se tome približili i da će neki prijeći te granice. Imat ćemo vrlo neugodnih situacija", kaže Bressan.
Liječnici traže psihološku pomoć
Da se to ne bi dogodilo bolnički liječnici apeliraju.
"Ono što bismo apelirali na mjerodavne institucije da ovu situaciju shvate krajnje ozbiljnom i da pokušamo zajednički naći način da se ona riješi", kaže Šmit.
"Očekujemo da bi nam trebala i psihološka i psihijatrijska pripomoć kako bismo se mogli onda, u konačnici, dalje vraćati na svoja radna mjesta stabilni i donositi odluke u najboljem interesu za naše pacijente", dodaje Šmit.
I za sebe same.
Brojevi za psihološku pomoć
U Hrvatskoj postoje službe kojima se u trenutku potrebe možete obratiti i nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć na kojima suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti savjete i pomoć:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida:
01/2376470 (od 0 do 24 sata)
Centar za krizna stanja: 01 2376 470
Telefon za psihološku pomoć: 01 48 28 888
Hrabri telefon: 116 111 (linija za djecu)
ili 0800 0800 (linija za roditelje) ili 01/4833888
(plavi-telefon@zg.t-com.hr)
Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)
