Ponovno smrt na hrvatskim cestama. Sinoć kod Zagreba živote su izgubila dvojica mladića. Prešli su na suprotnu stranu kolnika i sletjeli u odvodni kanal. Još dvojica mladića u toj su nesreći ozlijeđena: jedan lakše, a drugi teže. I u Belišću nesreća. U nalatu automobila jutros je, na valpovačkoj obilaznici, poginuo biciklist.
Ovime je nastavljen crni niz nesreća u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko dana.
U ponedjeljak je kod Koprivnice poginulo dvogodišnje dijete, a njegov otac hospitaliziran je u teškom stanju. Dan nakon, u Šibeniku je poginuo poštar. U utorak su tri osobe poginule u Osijeku - vozač koji se zabio u automobil nakon što je prešao u suprotni trak i bračni par u drugom automobilu. Navodno se želio ubiti. Noćas spomenute nesreće kod Zagreba i Belišća.
Dodajmo ovome da je jučer u Karlovcu sjekirom ubijena žena, nakon čega je, u istom stanu došlo do eksplozije. Za požar u Zagrebu navodno nije kriv ljudski faktor.
Zbog ovog vala nesreća razgovarali smo u RTL-u Danas s doktorom VladomJukićem, ravnateljem Klinike za psihijatriju u Vrapču.
Iako je uzroke ovih nesreća teško podvesti pod zajednički nazivnik, voljela bih da nam prokomentirate sljedeću moguću vezu. Naime, znanstveno je dokazano da vremenske prilike utječu na čovjeka. Koliko vrijeme utječe na psihu?
"Vrijeme očito da utječe na psihu ako je to iskustvo koje potječe još iz Dubrovačke republike, a govori se o biometeorološkom utjecaju i stanju. Mogu reći da iz bolnice Vrapče dvojica kolega jedanput tjedno šalju podatke kako bi vrijeme moglo utjecati u Gradski zavod za javno zdravstvo. Međutim, na ovako drastične slučajeve kao što je ubojstvo i samoubojstvo mislim da bi bila prenategnuta i preteška kvalifikacija".
Kakve promjene uočavate u ovakvim danima južine? Jesu li ljudi napetiji, imate li više posla?
"Nisam sklon takvim razmišljanjima i nisam to pratio. Ali, kolege znaju kazati da i bolesnici i suradnici znaju biti nervozniji. No, to nije takva razina i promjene raspoloženje ili psihičkog stanja gdje bi trebala intervenirati neka psihijatrijska ruka".
U nesreći kod Osijeka, postoje indicije u kriminalističkoj istrazi koje upućuju na to da se mladić - koji je ubio još dvoje ljudi - želio ubiti. Kako si pomoći u takvom stanju rastrojstva?
"Postoje situacije u kojima je svaka intervencija i pomoć kasna. Postoji niz intervencija ovisno o tome što bi moglo biti glavni uzročnik takvog ponašanja, suicidalnog ili koje vodi prema ubojstvu. Vrlo je to kompleksan problem. Oni koji su jedanput pokušali i rekli da će počiniti samoubojstvo, treba ih ozbiljno shvatiti".
Karlovčanka ubijena sjekirom svojeg je ubojicu prije nekoliko dana izvukla sa psihijatrije jer se pokušao ubiti. Kako tu informaciju komentirate?
"Ne bih konkretne slučajeve komentirao jer je premalo podataka. Općenito, mogu kazati kad je riječ o samoubojstvu i ubojstvo, ono može biti različito determinirano i uvjetovano. Može biti netko ubojica i od straha od kazne počiniti samoubojstvo kako bi to izbjegao. No, može netko počiniti ubojstvo iz svojih suicidalnih razloga pa se to ubojstvo tretira kao prošireno samoubojstvo. Ako je netko tako bolestan da je uvjeren da onaj tko će ostati iza njega neće moći funkcionirati, onda ga iz samilosti ubija".
Danas je sramota priznati slabost, a podaci govore da se koristi sve više sredstava za smirenje. Mogu li ona riješiti problem ili ...?
"Ne treba biti nikakva sramota pokazati vlastitu slabost. Svi smo mi slabi i imamo određene točke na kojima se ne možemo oduprijeti. Podaci govore da se sredstva za smirenje uzimaju češće. Razlog je što ljudi češće pate od raznih psihičkih poteškoća, ali i činjenici da ljudi žele čim prije razriješiti svoj problem, a najlakše je uzeti jednu tabletu. A to nije rješenje".
