Zrakoplovne nesreće u pravilu se događaju zbog niza uzroka (“lanca uzroka”) u negativnom međudjelovanju, rijetko zbog samo jednog razloga. To je, izvjesno, bio slučaj s padom ultralakog slovenskog zrakoplova Pipistrel Virus, danas u Zračnoj luci Pula, u kojem su poginule dvije njemačke osobe, isiče prometni stručnjak Željko Marušić za Autoportal.
Riječ je o ultralakom sportskom zrakoplovu, visokokrilcu s T-repom, podvozjem tima tricikl i konstrukcijom od polimernog kompozita ojačanog ugljičnim vlaknima (CFRP), koji se pokreće 4-cilindarskim bokserskim benzinskim motorom sa zračno-tekućinskim hlađenjem Rotax 912 ULS snage 75 kW (102 KS).
Pet presudnih čimbenika
Za nasreću, izvjesno, odnosno moguće, bili su presudni sljedeći čimbenici
1. Laki sportski zrakoplov Pipistrel Virus je sa Zračne luke Pula uzletio uzletno-sletnom stazom 0927, smještenom na pravcu istok-zapad, koja je u trenutku polijetanja bila pod udarom južnog vjetra “juga“. Kod većeg i snažnijeg zrakoplova taj bi utjecaj bio malen, a kod malog, razmjerno slabo motoriziranog zrakoplova taj je utjecaj bio značajan.
2. Tijekom polijetanja, zbog mogućeg manjkavog održavanja, u kritičnoj fazi leta pilot vjerojatno nije imao na raspolaganju punu snagu motora.
3. Njemački pilot, koji je lakim sportskim zrakoplovom Pipistrel Virus, upravljao s njemačkim kopilotom možda je loše odreagirao u nepovoljnim, odnosno kritičnim okolnostima dodatno pogoršanim bočnim udarom juga te je “prevukao” zrakoplov (previše povećao napadni kut, što je izazvalo slom uzgona (stoliranje), a specifičnom koncepcijom, s T-repom, i drastičan slom uzgona (superstoliranje) uz dodatno destabiliziranje udarom bočnog vjetra. Zrakoplov je upao u kovit i potpuno izgubljenu situaciju ,koja je rezultirala neminovnim padom.
4. Ne može se isključiti ni gubitak letnih sposobnosti pilota uslijed zdravstvenih problema – gubitak svijesti, infarkt…, u kritičnoj fazi leta.
5. Tragične posljedice pri padu s razmjerno male visine potakla je i konstrukcija zrakoplova s malom pasivnom sigurnošću (crashworthiness).
Načelno i slikovito, za aktivnu sigurnost leta (da se nesreća ne dogodi) bitna su tri čimbenika: brzina, visina i pamet, pričem su za preživljavanje minimalno potrebna dva. Izvjesno Pipistrel Virus, nakon polijetanja u Zračnoj luci Pula, našao se u situaciji da ne raspolaže nijednim (!) čimbenikom aktivne sigurnosti, pa je pad zrakoplova, usto male pasivne sigurnosti (zaštite pri padu), bio neizbježan, usto i tragičan.
