Okolnosti tragične prometne nesreće u kojoj su na jednom zagrebačkom križanju poginuli motorist i biciklist još nisu jasne. Ne samo da nije jasno je li netko od njih prošao kroz crveno svjetlo na semaforu nego nisu jasna ni prometna pravila za bicikliste na pješačkom prijelazu.
Prema jednima biciklist je pješački prijelaz dužan prijeći tako kako mu i ime kaže - pješke, gurajući bicikl. Međutim Zakon zapravo uopće ne predviđa guranje bicikla, nego isključivo njegovu vožnju ili biciklističkom stazom ili ako nema označene staze - kolnikom.
Šest motociklista poginulo je samo tjedan dana
Šest motociklista poginulo je u samo tjedan dana, sedmi jučer u stravičnom sudarom na Zagrebačkoj aveniji s biciklistom.
"Probudila me eksplozija, strašna. Skočila sam iz kreveta pogledala van i vidjela motor da leti. Ja se još uvijek tresem. Tu je stalno nesreća ali ovako još nije bilo", kazala je Ljupka Krvavica.
"Čuli smo udarac i odmah smo došli na lice mjesta, hitna je dojurila par sekundi iza toga", rekao je Zagrepčanin Dado.
Što se točno dogodilo?
Dan kasnije, blizu mjesta nesreće svijeće koje su građani ostavili za poginulog motociklista i biciklista. No, još uvijek nema jasnog odgovora što se točno dogodilo.
Zna se da je motociklist iz grada išao prema zapadu, a da je biciklist stazom prelazio cestu i tu se dogodio udarac. No, kome je bilo upaljeno crveno svjetlo, da li motociklistu ili biciklistu, nije još utvrđeno i moguće da ni neće biti, s obzirom da policija još nije našla niti snimke nadzornih kamera, niti svjedoke.
Da postoje radarske kamere, sve bi se moglo utvrditi, kaže prometni stručnjak koji procjenjuje da je motocikl na raskrižje doletio s oko 150 kilometara na sat. "Ovdje nije riječ o obijesnoj vožnji, nego bi se ovo moglo tretirati i kao ubojstvo u pokušaju. Dakle, mi trebamo redefinirati Kazneni zakon, za ovakve prekršaje treba biti određeno poništenje vozačke dozvole, odlazak u zatvor, a vozilo treba biti oduzeto bez obzira tko je vlasnik", rekao je prometni stručnjak Željko Marušić.
Kako bicklist prelazi cestu?
U policiji pak tvrde da je zakonski okvir dobar, a kazne primjerene. No, tu je i pitanje je li biciklist trebao prelaziti cestu gurajući bicikl ili ga je smio voziti.
"Sama riječ govori da je to pješački prijelaz i da služi pješacima. Dakle, biciklist koji dođe do obilježenog pješačkog prijelaza, mora sići s bicikla i gurajući ga mora prijeći preko pješačkog prijelaza i onda eventualno, ako postoji biciklistička staza, nastaviti dalje vožnju na biciklu", kaže voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija.
Odredba o guranju bicikla ne postoji ni u jednom zakonu, odgovaraju policiji iz Sindikata biciklista. Za njih je ta ideja apsurdna.
"To znači da bi, prateći zakon, bicikl morao voziti po stazi, kad staza nestane skrenuti na kolnik, proći dio gdje staze nema i vratiti se natrag na stazu. Bolje je nemati biciklističku infrastrukturu, da biciklisti imaju kontinuirani put po kolniku, nego po biciklističkoj stazi koja svakih sto metara prestaje i ponovno počinje", rekao je Davorin Belamarić iz Sindikata biciklista.
Da, to je problem u Zagrebu i ne samo njemu. Mnoge staze naglo nestaju, na mnogim prometnica ih niti nema, što bicikliste, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, tjera na kolnik.
I s jasnije definiranim zakonima, tragediju na Zagrebačkoj aveniji teško bi bilo izbjeći. S dolaskom ljeta i krajem pandemije, policija motociklistima jasno poručuje.
"Kada sjednu na motocikl razmisle malo o svom ponašanju, jer najčešće su oni krivci za te prometne nesreće, a u njima ustvari i oni stradavaju", kaže voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija.
Pritom su pješaci i biciklisti najranjiviji pa bi ih, kao i u ostatku Europe, trebalo sve više štititi, umjesto da su u odnosu na aute i motore, u podređenom položaju.
