Razvijen je novi sustav koji nadgleda biomarkere u krvi povezane s poremećajima raspoloženja. Kako prenosi Science Alert, novorazvijeni sustav mogao bi dovesti do novih načina dijagnosticiranja i liječenja depresije i bipolarnog poremećaja. Sve što bi na početku testiranja i dijagnosticiranja trebalo jest običan KKS - krvna slika.
Iako je depresija prepoznata stoljećima i pogađa stotine milijuna ljudi širom svijeta, tradicionalna dijagnoza i dalje ovisi o kliničkim procjenama liječnika, psihologa i psihijatara. Upravo bi ti krvni testovi mogli ukazati na eventualne promjene mentalnog zdravlja. Rad je objavljen na stranici Molecular Psychiatry.
Ne oslanjaju se na psihijatra
U novom istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta Indiana u SAD-u, indentificirali su 26 biomarkera, mjerljivih i prirodnih pokazatelja, u krvi pacijenata koji su varijabilno povezani s učestalošću poremećaja raspoloženja, uključujući depresiju, bipolarni poremećaj i maniju.
“Biomarkeri krvi pojavljuju se kao važni alati kod poremećaja kod kojih subjektivna prijava pojedinca ili klinički dojam zdravstvenog radnika nisu uvijek pouzdani”, kaže psihijatar i neuroznanstvenik Alexander B. Niculescu sa sveučilišta Indiana.
“Ovi testovi krvi mogu otvoriti vrata preciznom, personaliziranom podudaranju s lijekovima i objektivnom praćenju odgovora na liječenje”, dodao je. Nisu samostalna dijagnoza. U novoj studiji, znanstvenici su četiri godine radili sa stotinama pacijenata u Medicinskom centru Richard L. Roudebush VA u Indianapolisu, provodeći niz testova za identifikaciju i potvrdu biomarkera ekspresije gena u krvi koji bi mogli biti vezani na poremećaje raspoloženja.
Tijekom posjeta pacijentima s depresijom koji su pristali sudjelovati, njihovo raspoloženje (u rasponu od niskog do visokog) pratilo se u svakoj sesiji, uzimajući uzorke krvi u to vrijeme. Uspoređujući uzorke s masivnom bazom podataka koja se sastojala od podataka prikupljenih iz 1.600 studija o ljudskoj genetici,genima i proteinima, tim je identificirao niz biomarkera povezanih s poremećajima raspoloženja. Tako su skratili popis na 26 kandidata za biomarker nakon potvrđivanja njihovih rezultata u druga skupina bolesnika. Na kraju su drugu skupinu pacijenata istražili ne bi li utvrdili određuje li tih 26 markera raspoloženje, depresiju, maniju.
Rezultati studije
Znanstvenici kažu kako 12 biomarkera pruža osobito snažne veze s depresijom, a šest ih je povezano s bipolarnim poremećajem, a dva biomarkera mogu ukazivati na maniju. Nisu dokazali samo sklonost depresiji i drugim poremećajima raspoloženja, već su shvatili da mogu bioinformatički istaknuti određene lijekove koji bi mogli najbolje liječiti njihova stanja.
U ovoj su studiji rezultati sugerirali da bi niz postojećih lijekova koji nisu antidepresivi – uključujući pindolol, ciprofibrat, pioglitazon i adifenin – mogao funkcionirati ako se koristi kao antidepresivi, dok prirodni spojevi aziatikozid i klorogenska kiselina mogu također zajamčiti daljnje razmatranje.
Čak je osam uključeno u cirkadijansko funkcioniranje, što bi moglo pomoći u pružanju molekularne podloge za objašnjavanje veza između stanja poput depresije i čimbenika poput poremećaja spavanja.
“To objašnjava zašto se neki pacijenti pogoršavaju sezonskim promjenama i promjenama spavanja koje se javljaju kod poremećaja raspoloženja”, kaže Niculescu. Ne zna se kada će upotreba ovakvih krvnih testova postati šira, no istraživači se nadaju da će njihovi rezultati uvjeriti psihijatrijsku zajednicu da precizna medicina ima mjesto u dijagnostici i liječenju depresije, a cijelo istraživanje je na stranici Molecular Psychiatry. .
