U hipotetskom, alternativnom svemiru u kojem već postoji cjepivo protiv koronavirusa, svjetski vođe morali bi odabrati kako bi ga prenijeli populaciji. Prvi na radu bili bi oni ranjivi, zajedno uz medicinske sestre i liječnike.
Kada bi samo bilo tako jednostavno. Najranjivija grupa, s obzirom na dob, je starija populacija, koju je naročito teško cijepiti, piše BBC.
"Ima jako malo cjepiva koja su napravljena za starije. U većini slučajeva ona su osmišljena s djecom na umu", rekao je Shayan Sharif, profesor vakcinologije na Sveučilištu Guelph u Kanadi.
Uz nekoliko iznimki, imunologija je usmjerena na djecu.
"Imamo ogromnu količinu znanja o dječjim bolestima, ali kada je riječ o odraslima i starijima, nemamo mnogo iskustva", poručio je Sharif.
Ukoliko želimo razumijeti zašto je starije teže cijepiti, odgovor moramo potražiti u imunološkom sustavu.
Kao i u raznim drugim dijelovima tijela, naš imunološki sustav pokazuje znakove starenja. Neke stanice izgube funkciju. Imunološki sustav je iznimno kompleksna mreža stanica, ako nešto unutar mreže ne funkcionira kako spada, prekida se nježna ravnoteža imunološke reakcije.
Kako stari imunološki sustav?
Kada smo inficirani patogenom, prvo sloj imuno sustava ga napada na mjestu infekcije. Za respiratorne bolesti to su primjerice pluća, nos ili dušnik. Bijele krvne stanice napadaju patogen tako da ga "progutaju" prije nego ga unište.
Dok trgaju patogen, male komadiće "šalju" drugom tipu imuno stanica koje se zovu T stanice. One služe kao pamćenje imunološkog sustava. Zatim nastupaju B stanice koje proizvode antitijela, ali im je za to i dalje potrebna pomoć T stanica.
Zbog delikatne suradnje među različitim stanicama imunološkog sustava, vakcinacija starijih postaje problematična jer se u njima poremeti taj proces.
S druge strane, starije osobe imaju bolje pamćenje u sklopu imunološkog sustava za stvari kojima su već bili izloženi, ali imaju ograničenu sposobnost reakcije an nove bolesti.
Kako dob utječe na širenje virusa je još uvelike misterij, a upravo je to znanje potrebno za kreiranje najbolje strategije za cijepljenje populacije. Prema Brigit Weinberger sa Sveučilišta Innsbruck, koja proučava efekte cjepljenja starijih osoba, strategija za cjepljenje je kompleksna društvena, politička, zdravstvena i ekonomska slagalica, ali je jasno da je smrtnost mnogo veća u određenim grupama i one trebaju biti prioritet.
Drugi se moraju naviknuti na suživot s virusom, piše BBC.
