U trenutku kada se svijet bori s epidemijom koronavirusa, jedni drugi patogeni predstavljaju prijetnju svijetu. Riječ je o bakterijama otpornima na antibiotike, a stanje postaje sve gore.

Ono što nas je naučila pandemija koronavirusa jest da vlade moraju biti spremnije rješavati javne zdravstvene krize, a jedna od potencijalnih su i navedene bakterije.

Iznenađujuće, virusi bi mogli postati novi heroji, svojevrsna oružja protiv bakterija otpornih na antibiotike.

Zlatno doba antibiotika iza nas

Penicilin je otkriven 1928., te je upotreba antibiotika promijenila svijet. Ove malene molekule efikasno se bore protiv infekcija, sprječavajući rast bakterija. Sredina 20. stoljeća smatra se zlatnim dobom antibiotika, to je vrijeme kada su se otkrili mnogi.

Nažalost, nakon tog zlatnog doba, utvrđeno je da bakterije postaju sve otpornije na antibiotike. One u našim tijelima pronalaze načine da zaobiđu antibiotike, evoluiraju i mutiraju, stoga antibiotici više ne djeluju.

Novo oružje protiv bakterija

Kao alternativu antibioticima, mnogi znanstvenici okreću se novom potencijalnom prijatelju protiv bakterija – bakteriofagima. Bakteriofagi su virusi koji uništavaju bakterije. Imaju sposobnost nadmašiti bakterije u brojnosti u omjeru 10:1.

Bakteriofagi, skraćeno fagi, preživljavajući inficirajući bakterije, replicirajući se i "pucajući" iz bakterija, pritom ih uništavajući.

Korištenje faga za uništavanje bakterija nije nova ideja. Prva terapija fagima bila je prije jednog stoljeća, točnije 1919., kada je francuski mikrobiolog Félix d'Hérelle koristio koktel bakteriofaga da bi izliječio djecu od teške dizenterije.

d'Hérellea danas smatramo zaslužnim za otkrivanje faga, a on ih je koristio i u sprječavanju kolere u Indiji te kuge u Egiptu.

Tretman bakteriofagima nije klasični tretman koji možemo danas dobiti u bolnici, no njihova popularnost zadnjih godina ponovno raste, a znanstvenici ih žele koristiti da bi poboljšali terapije. Znanstvenici se nadaju da će pomoći u tretmanima protiv bakterija koje su otporne na antibiotike.

Uskoro moguća masovna primjena

Bakterije pamte virusne infekcije, te zatim te informacije koriste da bi se zaštitile od daljnih virusnih infekcija. Jedan od takvih znanih bakterijskih imunoloških sustava zove se CRISPR .

CRISPR proteini u bakterijama lociraju i uništavaju DNK i RNK u virusima. Znanstvenici se sada nadaju da će koristiti CRISPR tehnologiju kako bi virusi uništili patogene bakterije, i to tako da će ciljati DNK kojim bakterije postaju otporne na antibiotike.

Bakterija Clostridioides difficile, gram je pozitivna bakterija otporna na antibiotike, a u SAD-u svake godine usmrti oko 29 tisuća ljudi. Znanstvenici smatraju da mogu iskoristiti CRISPR tehnologiju da bi fagovi ušli u DNK bakterija te ih uništili.

Mnoge kompanije žele koristiti ove terapije u javnom zdravstvu, a tvrtke Felix Biotechnology i Cytophage dizajniraju posebne bakteriofage koji bi zamijenili antibiotike, kako u medicini ljudi, tako i u agrikulturi. Tvrtka BiomX pomoću faga planira liječiti bolesti poput cistične fibroze i upalne bolesti crijeva. PhagePro pak želi koristiti bakteriofage protiv kolere, koja najviše pogađa afričke i azijske države.

Kako bi terapije bakteriofagima postale javno dostupne, trebaju proći temeljite laboratorijske testove. "Kako bi se smanjila mogućnost masovne pojave bakterija otpornih na antibiotike, moramo investirati u ovu tehnologiju", piše biotehnolog Kevin Doxzen za IFLScience .