Karta svijeta kakvu svi pamtimo još od školskih dana i kakva se i dan-danas koristi, stvorena je prije gotovo pet stoljeća, točnije, 1569. godine, za nju je zaslužan flamanski kartograf i geograf Gerardus Mercator. Međutim, način na koji njegova karta prikazuje našu Zemlju - jednostavno je pogrešan.
Na toj karti, koja se i danas koristi u učionicama, mnoštvo je pogrešaka i zabluda, od prikaza kontinenata i njihove stvarne veličine do toga da je sami geografski položaj nekih kontinenata također prikazan potpuno krivo. No, je li njena originalna svrha ipak bila malo drugačija?
Grenland i Afrika
''Većina ljudi ne razmišlja na prvu da je Zemlja zapravo sfera. Kada promatrate Zemlju iz različitih kuteva u svemiru, dobit ćete i drugačiji pogled na Zemlju; države su u drugačijem redoslijedu od onog kojega vidimo na standardnim kartama'', rekla je za ABC Australia kartografkinja Chandra Jayasuriya sa Sveučilišta u Melbourneu.
Svrha Mercatorove cilindrične kartografske projekcije bila je nautičke prirode: pomoći pomorcima u navigaciji. ''Nikada nije bila svrha da točno prikaže veličine država'', kazala je Jayasuriya.
Mercatorova karta je, kaže Jayasuriya, ''ekstremno loša'' u prikazivanju relativne veličine zemalja. ''Zato je Grendland, koji je u stvarnosti 14 puta manji od Afrike, na Mercatorovoj karti prikazan iste veličine kao Afrika'', rekla je.
Moderne karte
Grenland izgleda veći i od Južne Amerike, no i to je obmana. Južna Amerika u stvarnosti je devet puta veća od Grenlanda.
No, bilo je napora da se Zemlja na kartama ipak prikaže što vjerodostojnije. 2016. godine, najprestižniju nagradu za dizajn u Japanu - The Good Design Award, dobio je japanski arhitekt i umjetnik Hajime Narakuwa koji je razvio novi način prikaza svijeta na pravokutnoj površini, a pritom je ostao vjeran stvarnim proporcijama kontinenata i oceana. Razvio je kartu svijeta pod nazivom The AuthaGraph.
(Izvor: AuthaGraph)
Inovativnom metodom mapiranja stvorena je nova karta tako da je sferna površina jednako podijeljena na 96 trokuta, prebačena u tetraedar, a uz to su očuvane proporcije površina.
(Izvor: AuthaGraph)
Karte u školama i učionicama
No, unatoč novim mapama i pokušajima da se Zemlja vjerodostojno prikaže u dvodimenzionalnom prostoru, u školama se još uvijek koriste one stare - kako u svijetu, tako i u našoj zemlji.
U Hrvatskoj je donesen Kurikulum geografije za osnovne škole i gimnazije, udžbenici su odobreni za 5. i 6. razred, a do 15. siječnja bio je otvoren i Javni poziv za podnošenje prijave za odobravanje korištenja udžbenika u školi i uvrštavanju udžbenika u Katalog odobrenih udžbenika za šk. god. 2021./2022.
Atlasi i geografske karte su drugi obrazovni materijal koji odobrava Agencija za odgoj i obrazovanje, ali oni također ne donose odluke o tome kako bi se eventualno trebala prikazivati Zemlja na kartama, kažu nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Pogrešaka u prikazu svijeta u dvodimenzionalnom prostoru uvijek će biti, stoga nijedna karta neće biti strogo precizna, no greška stara 460 godina možda bi ipak mogla već biti ispravljena.
U međuvremenu, dok se u učionicama diljem svijeta ne počnu koristiti novije, poboljšane karte, na raspolaganju je dobri, stari globus. A ako želite pak usporediti veličine zemalja s drugim zemljama, to možete pogledati ovdje.
