"Futuristička građevina zračne luke u Zagrebu preimenovana je po Franji Tuđmanu, ocu hrvatskog pokreta za neovisnost. On se u krvavom ratu borio protiv hrvatskih Srba koje je podupirala Srbija i koji su ustanovili kratkotrajnu odcijepljenu srpsku republiku na trećini hrvatskog teritorija. Godine 1995. većina Srba iz Hrvatske je protjerana", piše The Economist.
Djelić je to velikog članka u kojemu ugledni britanski tjednik The Economist zaključuje kako se imena zračnih luka na Balkanu daju kako bi se "naživcirali susjedi".
Između ostalog, u članku se podsjeća kako su među žrtvama etničkog čišćenja u Hrvatskoj bili i rođaci najpoznatijeg Srbina na svijetu, izumitelja Nikole Tesle, kojeg i Hrvati i Srbi smatraju svojim. Od 2006. beogradski aerodrom nosi njegovo ime, što, po mišljenju The Economista, smeta neke Hrvate.
Među primjerima ovog svojevrsnog okršaja imenima zračnih luka naveden je i aerodrom u Prištini što nosi ime Adema Jašarija, lidera Oslobodilačke vojske Kosova kojega su ubile srpske snage. Letova između Nikole Tesle i Adema Jašarija nema, jer je Jašari za Albance heroj, a za Srbe vrag.
Prema tome se čini kako je sve krenulo iz Grčke čiji se aerodrom u Solunu od 1992. zove Makedonija čime se želi napakostiti bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji. Makedonci su kasnije, 2007. godine skopski aerodrom nazvali Aleksandar Veliki. Nova makedonska vlada želi bolje odnose s Grčkom pa je moguće da će promijeniti naziv aerodroma u Skoplju.
Ipak, ima i izuzetaka. Tako nije uspjela inicijativa da se sarajevski aerodrom nazove po Aliji Izetbegoviću, dok se aerodrom u Podgorici jednostavno zove Podgorica. No i dalje mu je šifra TGD, po nazivu Titograd, kako se u Jugoslaviji zvao glavni grad Crne Gore.
