PROČIŠĆIVANJE ZRAKA /

Svojom urbanom instalacijom vraćaju prirodu u gradove: 'Htjeli bismo jedno gradsko stablo donijeti u Hrvatsku'

Image
Foto: CityTree

Urbana instalacija nekolicine mladih stručnjaka sadrži pravu mahovinu koja odrađuje posao čišćenja i hlađenja zraka, odnosno usisava zagađeni zrak i izbacuje čisti

27.11.2021.
16:00
CityTree
VOYO logo

Sjećate se onog povjetarca u šumi i osjećaj kao da napokon dišete čisti zrak, kad dobijete potrebu duboko udahnuti, napuniti prsa i podignuti ih kao heroj pa u dugom izdisaju nekako potaknuti osjećaj kao da ste dali plućima tretman čistim zrakom? Taj osjećaj svježine, mirisa prirode i doze dobrog zraka… E, baš to zamislite i mogli biste dočarati osjećaj koji biste imali da sjednete ispod urbane instalacije koju su vrlo slikovito nazvali CityTree. Bilo je to prije sedam godina kada je šaka znanstvenika i mladih stručnjaka osnovala tvrtku s briljantnom idejom da spoje rješenje iz prirode s IT tehnologijom i da u gradove vrate svjež zrak koji doista miriše na prirodu.

Tako je nastala njihova urbana instalacija koja doslovno usisava zagađeni zrak u gradovima i izbacuje čisti zrak koji miriši na mahovinu iz šume, a najspektakularnije od svega je to što pročišćeni zrak smanjuje okolnu temperaturu u prosjeku za četiri stupnjeva Celzijusovih, a ponegdje čak i za deset stupnjeva. No što je u tom urbanom ili drvetu (engl. CityTree)?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mahovina, ona prava iz šume, koja odrađuje posao čišćenja i hlađenja zraka, a svoje urbano drvo već imaju London, Berlin, Lisabon, Cork i Eding, odnedavno i Hong Kong. Poželjeli ste da i Zagreb ili neki drugi grad u Hrvatskoj dobije svoju verziju CityTree-a? Jedan od njegovih kreatora s veseljem kaže: 'Zašto ne, voljeli bismo!'.

Image
Foto: CityTree

(Izvor: CityTree)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I to je bio dovoljan razlog da zamolimo kreatore urbanog drveta za intervju i provjerimo što je to urbano ili gradsko drvo i kako ono radi.

Koriste prirodnu sposobnost mahovine

Jedan od osnivača tvrtke Green City Soultion koja ga proizvodi je Zhengliang Wu, porijeklom iz Šangaja koji se za vrijeme studija u Europi upoznao s Nijemcem Peterom Sängerom. Njihovi svjetovi su se sudarili i pokrenula se dobra energija s idejom da stvore ekonomski isplativo rješenja za čišćenje zraka u gradovima. Wu je objasnio što radi njihov City Tree.

„U svom konceptu koristimo prirodnu sposobnost mahovine da filtrira prašinu i lebdeće čestice zagađenja iz zraka i potom ih pretvara u biomasu. Mahovina doslovno jede sitne čestice zagađenja iz zraka i mi taj prirodni fenomen koristimo u kombinaciji s IT tehnologijom kako bismo postavili mahovinu u grad na mjestima gdje je zagađenje najveće i gdje je efekt pročišćavanja najviše potreban. Pritom koristimo i dizajnerska rješenja i riječ je o uspravnoj konstrukciji koja s obje strane ima mahovinu, ali s jedne se strane može postaviti i ekran na kojem se mogu napisati informacije o tehnologiji koja se koristi u CityTree-u ili se može postaviti reklama.

Image
Foto: CityTree

(Zhengliang Wu i Peter Sänger, izvor: CityTree)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U samom sustavu postoji ventilacijski sistem koji usisava zagađeni zrak, potom 'izbacuje' čisti zrak ispred mahovine koja također hladi zrak. Zato vani izlazi pročišćeni i rashlađeni zrak. Ljudi se pored urbanog drveta mogu ljeti rashladiti i udisati čisti zrak“, pojašnjava Wu.

Na pitanje zašto baš mahovina, a ne možda neka druga biljka, Wu odgovara da svaka biljka ima sposobnost pomoću fotosinteze od ugljičnog dioksida proizvesti kisik, ali posebnost mahovine je ta što ona upija nutrijente koje treba kao hranu preko površine svojih listića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ako zamislite drveće ili cvijeće, oni nutrijente upijaju preko korijena i obično trebaju vodu kako bi nutrijente transportirali prema lišću i kako bi biljka potom rasla. Mahovina, pak, upija nutrijente preko svoje površina i sva prašina te lebdeće čestice uskladištit će se u mahovini preko njene površine. Tada će uz pomoć kemijskog procesa i uz pomoć bakterija transformirati svu organsku i anorganske supstancu iz zraka u hranu za mahovinu. Na kraju skoro nikakva prljavština i zagađenje iz zraka neće ostati. Istina je, mahovina voli naš zagađeni zrak i od njega proizvodi hranu i kisik“, odgovara Wu.

'Mahovina je slična našim plućima'

Mahovina je zapravo nakupina mnoštva sitnih listića koji izgledaju kao pokrivač te je tajna njene supersposobnosti ta da na relativno maloj površini odradi golemi posao.

Image
Foto: CityTree

(Izvor: CityTree)

„Ako pogledate mahovinu ispod mikroskopa, vidite da je ona jako razgranata, da ima puno dlačica i da je slična našim plućima ili tkanini od mikrovlakana. Upravo ta im struktura omogućava da rashladi puno više zraka nego kad bi se radilo o ravnoj površini. Ako biste usporedili istu površinu bazena (s vodom?) i mahovine, tada bi mahovina bila puno efikasnija u rashlađivanju zraka. Ljeti, naša urbana stabla uspijevaju ambijentalni zrak rashladiti u prosjeku četiri stupnjeva Celzijusovih, ali ponekad i sedam stupnjeva“, govori Wu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naravno, sa svakim vjetrićem ili svaki put kad kraj instalacije prođe automobil, i rashlađeni zrak se raznese na šire područje, ali ovakve instalacije mogu sniziti temperaturu zraka do pet metara u svojoj okolini, pod određenim uvjetima u zatvorenim prostorima čak i deset metara.

No negdje se ta mahovina mora i uzgojiti, ne može se tek tako otići u prirodu i uzeti komad mahovine. Zato su kraj Berlina otvorili i svojevrsnu farmu mahovine gdje su uspjeli stvoriti kontrolirane uvjete uzgoja u staklenicima i ubrzati njen rast. U prirodi joj treba i do četiri godine kako bi poduplala svoju površinu, na njihovoj 'farmi' taj su period skratili na svega tri mjeseca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A jednom kad se postavi urbano stablo, ono zahtjeva i nešto pažnje, prije svega vodu, pa ako ne postoji povezanost s gradskim vodovodom, mora se instalirati spremnik vode koji se u pravilu puni jednom na mjesec. I nije mahovina vječita, u mjestima s toplijom klimom i naročito ljeti, potrebno je mahovinu mijenjati tri ili četiri puta na godinu. No s posebnim žarom Wu otkriva da pritom ne bacaju staru mahovinu, nego je vraćaju u svoje staklenike kako bi je na neki način iznjegovali i ponovno joj vratili živahnost. Želja im je, kaže, dobiti da istu mahovinu koriste čitavu godinu.

Image
Foto: CityTree

(Izvor: CityTree)

„Ljepota našeg sustava je i ta da naš sustav, zapravo filtracije gradskog zraka, ne proizvodi industrijsko zagađenje kao što je to kod ostalih industrijskih filtera. Većinu zagađenja mahovima će preraditi u biomasu. Kada mahovinu moramo zamijeniti, staru mahovinu njegujemo i dajemo joj dovoljno vremena i brige da se obnovi i da je možemo ponovno koristiti. Naš sustav filtracije zraka je trenutačno najodrživiji sustav na tržištu“, ne skriva ponos Wu.

Oko 30 instalacija u 20 gradova

Za sada su uspjeli pokrenuti oko 70 ovakvih projekata diljem Europe, imaju oko 30 instalacija u 20 gradova diljem svijeta, "posadili" su svoje urbano stablo s mahovinom na 20-ak mjesta. No, čija je bila ova genijalna ideja koja je spojila prirodu i IT tehnologiju kako iskreirali sustav za čišćenje zraka u gradovima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Volio bih reći da je to bila moja ideja, naravno da nije. To je bila kombinacija ljudi s različitim kompetencijama i akademskim backgroundom. Kad smo počeli, bila smo nas četiri osnivača. Ja sam pokrivao IT područje, Peter je stručnjak za hortikulturu te smo imali još dva stručnjaka za arhitekturu i mehaničko inženjerstvo. Spojili smo ta četiri akademska područja i tako je nastalo naše gradsko stablo i zato je naše rješenje toliko posebno“, odgovara.

Priznaje, ne voli uspoređivati njihovo stablo mahovine s tradicionalnim stablima te dodaje da za svako svoje stablo koje proizvedu, zasade novo drvo i uvijek potiču da se radije posade stabla na mjestima gdje je to moguće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 „Ali u mnogim gradovima stabla se više ne mogu saditi zbog kablova i podzemne infrastrukture pa je naše rješenje tu dobro. Ali mahovina i stabla se nadopunjuju, stabla služe za pohranjivanje ugljičnog dioksida kojeg pretvaraju u kisik, ona stvaraju i sjenu te također daju efekt hlađenja. U kombinaciji s mahovinom nastaje simbioza jer mahovina hvata finu prašinu i lebdeće čestice koje zagađuju zrak. Njihova simbioza je savršena kombinacija i nisu u međusobnoj koliziji“, odgovara Wu.

Image
Foto: CityTree

(Izvor: CityTree)

Na pitanje o cijeni gradskog stabla, kaže da postoji mogućnost da se ono kupi ili iznajmi. Mjesečni najam je 1000 eura, a cijena mu je 40.000 eura. S obzirom da su iskreirali mogućnost da se na jednoj strani instalacije može postaviti ekran, on se može koristiti i kao reklamni prostor pa se i time može vratiti investicija.

No što kad bismo sjeli pod njihovo gradsko stablo, da li bismo osjetili razliku u zraku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„To je stvar koju biste zaista sami morali iskusiti jer ne biste vjerovali. Ako sjedite ispred našeg stabla ljeti ili na proljeće, definitivno biste osjetili hladi povjetarac i miris šume“, razvukao je Wu osmjeh od uha do uha.

„Zapravo donosite šumu u gradove“, pitali smo?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Tako je, vraćamo prirodu u gradove“, odgovorio je.

U Šangaju zbog zagađenja zatvarali škole

Kao i svi, i njihov tim ima viziju i želje u budućnosti, tako i oni žele dovesti čisti zrak u gradove Europe, Amerike i Azije jer smatraju da čisti zrak ne bi smio biti privilegija bogatih. Žele unijeti čisti zrak i u privatne domove.

S obzirom na to da Wu dolazi iz Šangaja, pitali smo i koliko je zagađenje u kineskim gradovima i imamo li pravo u Europi misliti da udišemo čišći zrak?

“Malo povijesti je zanimljivo jer je zagađenje zraka prije jednog stoljeća u Europi bilo jako visoko. Puno energije dobivalo se iz ugljena, bilo je i puno industrije koja se s vremenom preselila u Aziju i Kinu. Sada sva ta industrija uzrokuje zagađenje u Aziji. Ali to imamo u Europi i danas, na primjer u Poljskoj gdje imaju velike probleme zagađenog zraka. U mom rodnom Šangaju posljednjih godina pokušavaju uhvatiti korak s Europom, tako znam da su se donedavno u Šangaju zbog zagađenja zraka ponekad zatvarale škole. Nedavno sam pročitao da se to još događa u New Delhiju. Ali svijest ljudi se diže, raste pritisak na političare i vide se promijene“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje je li kasno da promijenimo tijek stvari i zaustavimo klimatske promjene, od spremno odgovara: „Naravno da nije prekasno, moram biti optimist i vjerujem u ono što radimo. Vjerujem u mlade generacije koje demonstriraju na ulicama i guraju stvari prema promjenama. Zaista vjerujem, da ako zaista se udružimo i ako se pokrenemo kao jedan, da imamo još vremena i mogućnosti promijeniti tijek stvari oko klimatske krize. Moramo se nastaviti truditi i ne oklijevati“.

Prepoznali su ih i u Europskoj uniji

Wu otkriva i da je ove godine bio u Hrvatskoj: „Imate prekrasnu zemlju, volio bih se vratiti i donijeti jedno gradsko stablo“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treba reći i to da je Green City Solution prvi regenerativni biotehnološki filter zraka u svijetu. Prepoznali su ih i u EU, te ih je financijski poduprla Europska komisija kroz projekt Hori.

Uz CityTree, kreirali su i drugu generaciju svojih rješenja pod nazivom CityBreez ili umjetnički prevedeno gradski lahor. A prema njihovim podacima, sistem s mahovinom uklanja do 82 posto prašine i lebdećih čestica zagađenja iz zraka (PM6) i ima gotovo trenutačan učinak pročišćavanja zraka.

Image
Foto: CityBreeze

(Izvor: CityBreeze)

Njihova statistika kaže da mahovina može upiti oko 50 posto lebdećih čestica u zraku i iskoristiti ih kao svoju hranu. Dodatnih 25 posto sitne prašine probavljaju mikroorganizmi koji se nalaze u mahovini, a još oko 25 posto zagađenja iz zraka uskladišćuje se u sedimentu mahovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iza sebe imaju 25 nacionalnih i međunarodnih nagrada i razvili su partnerstvo s 15 institucija kao što su TROPOS, ILK i Deutsche telekomom. Prema njihovim podacima, sustav urbanog drveta (City Tree) filtrira zrak koji je dovoljan za disanje 7000 ljudi tijekom jednog sata i njihova su testiranja pokazala da poboljšava kvalitetu zraka oko svog područja za 55 posto. Želja im je svojim sustavima omogućiti da do 2030. godine omoguće čisti zrak za 500 milijuna ljudi.

pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo