U Njemačkoj vlada prava epidemija Respiratornog sincicijskog virusa (RSV) kod djece koji uzrokuje akutne infekcije dišnog sustava i najčešći je uzrok bronhiolitisa.
Glavni tajnik Njemačke interdisciplinarne udruge za intenzivnu njegu i hitnu medicinu (DIVI) i viši liječnik u dječjoj bolnici Hauner u Münchenu Florian Hoffmann ukazao je na ozbiljnost situacije ističući kako se broj oboljele djece konstantno povećava. Institut Robert Koch (RKI) predviđa da će brojke oboljele djece nastaviti rasti sljedećih tjedana.
Što je RSV? Koliko je opasan i kako mogu znati boluje li moje dijete od toga?
Respiratorni sincicijski virus uzročnik je infekcija dišnog sustava koji je se obično pojavljuje u periodu od studenog do travnja. Prenosi se kapljičnim putem. Simptomi su kašalj, curenje iz nosa i povišena temperatura, što često uzrokuje bronhitis, bronhiolitis (upala malih bronha) ili upalu pluća.
Je li opasan?
Infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV) obično su bezopasne kod odraslih. Međutim, bolest može biti opasna po život, osobito za dojenčad i malu djecu. Trenutačno su oboljela mnoga djeca u dobi od jedne ili dvije godine, koja, obzirom na pandemiju korone i mjere protiv nje, nisu imala nikakav kontakt s RSV-om. Isto vrijedi i za stariju djecu: imunološki sustav je u to vrijeme bio manje “istreniran” i sada je manje jak za borbu protiv patogena. No, djeca se obično dobro oporave, objašnjava pedijatar dr. Uwe Busching.
Kako prepoznati RS virus?
Razlikovanje RS infekcije od drugih respiratornih infekcija nije lako. Stoga infekciju obično prepozna liječnik ili je osigura detekcijom uzročnika (npr. PCR testom). Virus obično uzrokuje simptome slične prehladi. Curenje iz nosa, suhi kašalj, kihanje, grlobolja, nedostatak snage, nedostatak gladi i žeđi. Ako je tijek bolesti teži, prisutna je i povišena tjelesna temperatura i problemi s disanjem kao što su hropci i teško, ubrzano disanje. Djeca ponekad imaju i suhu, hladnu i blijedu kožu, a bebe u prvih godinu i pol imaju udubljeni fontanel.
Mogu li se djeca cijepiti protiv RSV-a?
Još uvijek nema cjepiva protiv virusa. Mali, visokorizični, životno ugroženi pacijenti mogu se pasivno imunizirati. To znači da im se ubrizgavaju antitijela. Budući da ona ostaju u krvi samo oko 20 dana, moraju se davati mjesečno tijekom kritičnog razdoblja. Rizični pacijenti su, primjerice, djeca sa srčanim i plućnim bolestima te nedonoščad.
"Za ovu djecu virus je posebno opasan u prva tri mjeseca života jer njihova pluća još mogu biti zahvaćena", objašnjava pedijatar Uwe Busching.
Budući da je liječenje vrlo skupo (između 700 i 2.000 eura po injekciji, ovisno o djetetovoj tjelesnoj težini), ne koristi se sveobuhvatno za svu djecu. Velika većina djece ipak se dobro oporavlja, piše Fenix magazin.
