Iako ne postoji sveobuhvatni sporazum o svemirskom oružju, moguća militarizacija svemira navela je nekoliko zemalja da donesu zabranu o nošenju oružja u svemiru 2000. godine, piše IFL Science.
Rusija i Kina su čak skicirale i sporazum o tome, međutim SAD i tadašnji predsjednik George Bush Jr. odbili su sudjelovati u pregovorima. Ujedinjeni narodi (UN) su 1967. godine donijeli sporazum o istraživanju i korištenju svemira u kojem su istaknuli zabranu postavljanja nuklearnih raketa u orbitu Zemlje, međutim to nije zaustavilo ljude u tome da nose oružje u svemir sa sobom ni u prošlosti ni u sadašnjosti.
NASA-ini astronauti sa sobom nose švicarske noževe u Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) od 1970-ih, ali ostali su ipak odvažniji.
Neki astronauti godinama su nosili pištolje sa sobom uz hranu i tekućinu kao dio osnovnog pribora za nužnu opskrbu. Nosili su ni manje ni više nego sovjetski pištoj TP-82 razvijen posebno za ruski program Soyuz, a koji ima tri cijevi. Na sebi je kao dodatak imao i mačetu, a mogao je ispaljivati i signalne rakete.
Tijekom leta, pištolj se držao u metalnom spremniku koji je, ako je sve išlo u planu, ostao zatvoren. Pištolj je nošen na svim ruskim svemirskim misijama između 1982. i 2006. godine, a čak je bio i na Međunarodnoj svemirskoj postaji u sklopu pribora za prvu pomoć i preživljavanje. Pištoljem su se naučili koristiti i NASA-ini astronauti, ali je sredinom 2000. godine zamijenjen poluautomatskim pištoljem Makarov.
Što će Rusima pištolj u svemiru?
Sve je počelo s priborom za prvu pomoć i preživljavanje u Soyuzu koji nije samo bio izlika za nošenje pištolja. Pribor je sadržavao odjeću, uže i druge predmete koji bi mogli biti korisni u slučaju da kapsula neplanirano promijeni putanju i da su astronauti prisiljeni provesti više dana u divljini. Iako je gotovo nemoguće da se takvo nešto dogodi danas, priča o Alekseju Leonovom pokazuje suprotno.
Aleksej Leonov, prvi svemirski šetač, proveo je dva dana i jednu noć u gorju planine Ural prepunom medvjeda zbog računalnog kvara koji je uzrokovao prisilno slijetanje njegove letjelice 965 kilometara od odredišta, a oružje mu je pomoglo da se zaštiti i preživi. Dakle, astronauti nisu bili naoružani kako bi bili spremni za intergalaktičke bitke, nego da se zaštite ako misija pođe po zlu i nađu se na neprijateljskom terenu nakon povratka na Zemlju.
Što bi se dogodilo da se zapuca u svemiru?
Peter Schultz, astronom sa sveučilišta Brown kaže da je oblik dima prva stvar koju biste primijetii da je drugačija kada biste povukli okidač. Ako se metak ispali u svemiru na otvorenom, a ne primjerice u letjelici, putovat će zauvijek, kako kaže astronom Matija Ćuk, zato što se svemir širi većom brzinom od brzine kojom putuje metak.
