Da osim više sna jedne jedine noći pomicanje sata više nema nikakvog smisla, shvatili su, čini se, mađarski parlamentarci i predložili da se uvede cjelogodišnje ljetno vrijeme.
Ostane li sat na ljetnom vremenu, dobili bismo sat više poslijepodnevnog dnevnog svjetla. Istraživanja kažu i manje prometnih nesreća, čak i više jaja od koka. Da više sunca godi i biljkama dobro zna Zdenka Dodig koja uzgaja eko voće i povrće.
"Užasno sporo raste kada dođu ovi sivi, mutni dani, kada nema sunca. A pretpostavljam da mi ljudi jednako tako reagiramo kao i biljke, da trebamo svjetla i da bi jedan sat duže svjetla i mogućnosti da budemo vani značilo puno", smatra Zdenka.
Slično misle poljoprivrednici, fizičari i sociolozi.
"Što više imamo dnevne svjetlosti, to godi našem organizmu i našem raspoloženju. Mislim da je puno korisnije da je dulji taj sat popodnevni, a ne jutarnji jer popodne smo apsolutno svi budni, a ujutro su samo neki budni, oko 6-7 kada neki idu u škole ili na posao", kaže sociolog Bruno Šimleša.
Uostalom, ova karta najbolje pokazuje da je pomicanje sata ionako običaj manjeg dijela svijeta. To čine zemlje označene plavom bojom, narančaste sat nikada nisu mijenjale, a sive su s vremenom odustale.
Prije par godina trajno ljetno računanje uvela je Rusija, ranije ove godine Turska, a sada je na istom putu i Mađarska.
A što kažu naši parlamentarci?
"Možda bi najbolja odluka bila da to vratimo u ono tzv. prirodno vrijeme, a prirodno je ustvari ovo zimsko kojeg imamo sada. I da funkcioniramo u skladu s prirodom", smatra Nada Turina-Đurić (HNS).
"Osobno ne vidim neke logike u tom mijenjanju vremena i ne bih imao ništa protiv kada bi jedna takva inicijativa krenula i u Saboru", izjavio je Miroslav Šimić (Most).
Dok se inicijativa ne dogodi, punih pola godine i dalje će nam ranije padati mrak.
