Prva mjerenja prototipom najvećeg teleskopa budućeg niza CTA (Cherenkov Telescope Array), LST-1 (Large Size Telescope), obavljena su proteklog tjedna na opservatoriju Roque de los Muchachos na Kanarskom otoku La Palma, u sklopu projekta u kojem sudjeluju i hrvatski znanstvenici sa Sveučilišta u Rijeci, izvijestilo je u nedjelju to Sveučilište.

Mjerenja su obavljena pod vrhom ugaslog vulkana na nadmorskoj visini od 2200 metara. LST-1 je s promjerom zrcala od 24 metara ujedno i najveći teleskop tog tipa na svijetu, odmah nakon teleskopa MAGIC koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini.

Čerenkovljevi teleskopi (CTA) posredno mjere gama-zračenje vrlo visokih energija koje dolazi iz svemira, razotkrivajući tajne ekstremnih objekata poput supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, pulsara i supernova.

Na njima rade već 10 godina hrvatski znanstvenici. Predstavnica Hrvatske u međunarodnoj znanstvenoj grupaciji LST Dijana Dominis Prester naglasila je da su računalne simulacije koje radi naša grupa u sklopu ovog projekta, vezane uz simuliranje i mjerenje zastupljenosti aerosola u atmosferi, čime ova istraživanja daju i širi društveni doprinos zaštiti okoliša, uz produbljivanje temeljnih spoznaja i zakona fizike.

Riječko superračunalo "Bura"

 Grupa sa Sveučilišta u Rijeci, pod njenim vodstvom i članovima Sašom Mićanovićem, Tomislavom Terzićem i Marinom Manganaro, te odnedavno doktorandima novog doktorskog studija fizike u Rijeci Jelenom Strišković, Lovrom Pavletićem i Mariom Pecimotikom, u suradnji s Dariom Hrupecom sa Sveučilišta u Osijeku, radi računalne simulacije performansi teleskopa LST u kombinaciji s ostalim teleskopima, uključujući susjedni MAGIC, koristeći riječko superračunalo "Bura".

Nikola Godinović zajedno s doktorandom Darkom Zarićem radi na konstrukciji sustava preciznog pozicioniranja kamere teleskopa, a dizajnu zaštitne kutije tog sustava važan je doprinos dala grupa Saše Zelenike s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ističe se u priopćenju.

Unatoč brojnim važnim znanstvenim otkrićima učinjenim pomoću čerenkovljevih teleskopa, među kojima je MAGIC, do sad nije bilo moguće pronaći tamnu materiju, zabilježiti bljeskove gama-zračenja (GRB), izmjeriti zračenje iz vrlo udaljenih galaksija niti ispitati strukturu prostor-vremena u cilju potpunog razumijevanja gravitacije, zbog ograničenja performansi koje su određena dimenzijama uređaja i osjetljivosti sustava detektora.

Upravo to se očekuje od LST-a odnosno budućeg CTA niza, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Rijeci.

Hrvatska je jedna od 10 zemalja članica kolaboracije LST među kojima su i Japan, Njemačka, Španjolska, Italija, Francuska, Indija, Brazil, Poljska i Švedska.

Postala je članicom kolaboracije LST 2015. godine nakon ulaska u međunarodni konzorcij CTA 2009. godine. Glavni segmenti u kojima su hrvatski znanstvenici aktivni u LST projektu su razvoj softvera i hardvera, što pruža izvrstan poligon za izobrazbu novih kadrova koji stječu vještine i kompetencije važne za razvoj tehnologije i društva, navode iz Sveučilišta u Rijeci.