Koje su bile teme učeničkih zadaća prije 150 godina iz hrvatskog jezika, kako su izgledali diktati, a kako udžbenici, što je mučilo đake i učitelje? Bili smo na Izložbi hrvatskog jezika.
"Teme su različite, neke bi i vama i meni bile poznate i danas su prisutne u školama, a neke bi bile potpuno neprihvatljive recimo teme kako me otac jednom istukao, kako smo se potukli", rekla je autorica izložbe Ana Ćavar.
Izložba Predmet: Hrvatski, prati kako se i iz čega učio taj nastavni predmet, kako se mijenjao, ali i što je ostalo isto tijekom proteklih stotinu i 50 godina.
"Jedna zanimljiva stvar je ta da smo već u posljednjim desetljećima 19. stoljeća javljaju teme koje muče i nas, jesu li učenici preopterećeni, treba li povezivati različite predmete, što više praktične nastave i što manje štrebanja", rekla je autorica izložbe Lahorka Plejić Poje.
1874. hrvatski jezik postao je predmet u školama, a njegov naziv se mnogo puta mijenjao.
"Povijest hrvatskog kao nastavnog jezika je zapravo povijest društva, preklapa se i s političkom poviješću", kaže Plejić Poje.
Posjetitelji na izložbi mogu pokušati pisati krasopis guščjim perom. Vidjeti originalne ilustracije iz poznatih romana poput "Koko i duhovi" Ivana Kušana ili "Družbe Pere Kvržice" Mate Lovraka, a i doznati manje poznate detalje o velikanima hrvatske književnosti.
"O Matošu znamo da mu hrvatski baš u školi nije išao što je pokazatelj da ocjene nekad i ne znače puno, pao je hrvatski u srednjoj školi", ispričala je Ćavar.
Nepoznato i zanimljivo o najzastupljenijem predmetu u školama možete doznati iduća dva mjeseca koliko je izložba i otvorena.
