Dok 25. rujna obilježavamo Svjetski dan snova, slavimo moć naših ambicija i vizija koje nas vode u budnom životu. No, što je sa svijetom u koji uranjamo svake noći?

Snovi su fascinantno područje gdje se čini da je sve moguće - letimo, razgovaramo sa životinjama i putujemo kroz vrijeme. Ipak, naš mozak, taj nevjerojatni redatelj noćnih predstava, ima svoja pravila i ograničenja.

Unatoč osjećaju beskrajne slobode, postoje određene stvari koje gotovo nikada ne možemo doživjeti u snovima. Znanstvena istraživanja, posebice u području kognitivne neuroznanosti, otkrivaju da snovi nisu nasumični kaos, već složen proces povezan s obradom sjećanja, regulacijom emocija i pripremama za budućnost.

Upravo zbog specifičnog načina na koji mozak funkcionira tijekom spavanja, nailazimo na granice podsvjesnog svijeta.

OBRATITE PAŽNJU /

Što znači kada sanjate zmiju? Simbolika je duboka, a ovo su ključni tragovi za tumačenje

Kad logika spava: Riječi i brojevi gube smisao

Jedno od najčešćih ograničenja u snovima odnosi se na našu sposobnost logičkog i analitičkog razmišljanja.

1. Čitanje teksta ili gledanje na sat

Pokušajte u snu pročitati knjigu ili provjeriti koliko je sati. Vjerojatno ćete primijetiti da su slova nejasna, riječi se mijenjaju svaki put kad ih pogledate, a brojke na satu plešu u besmislenom nizu.

Razlog tome leži u neurobiologiji sna. Tijekom REM faze, kada su snovi najživlji, dijelovi mozga odgovorni za logiku i jezik, poput dorzolateralnog prefrontalnog korteksa, značajno su smanjili svoju aktivnost.

Mozak se prebacuje s analitičkog na asocijativno i emocionalno procesiranje.

2. Rješavanje složenih problema

Baš kao što ne možemo čitati, naš mozak u snu nije opremljen za rješavanje matematičkih zadataka ili logičkih zagonetki. Snovi funkcioniraju na temelju spajanja sjećanja, emocija i simbola, tako što stvaraju narative koji su često bizarni i nelogični.

Taj proces, poznat kao "reaktivacija memorije", služi jačanju postojećih sjećanja, a ne stjecanju novih analitičkih vještina.

Foto: Pixabay

Izobličeni svijet: Fizička ograničenja

Svijet snova ne poštuje zakone fizike, što se očituje u načinu na koji doživljavamo vlastito tijelo i okolinu.

3. Jasan odraz u ogledalu

Pogled u ogledalo u snu rijetko kad otkriva naš stvarni odraz. Slika je često mutna, izobličena, zastrašujuća ili se pretvara u nešto potpuno drugo.

To je zato što naš mozak u snu ne stvara svijet na temelju vanjskih podražaja, već ga konstruira iz fragmenata sjećanja. Koncept vlastitog "ja" postaje fluidan, pa tako i naš odraz.

4. Obavljanje složenih fizičkih radnji

Trčanje koje se osjeća kao kretanje kroz med, pokušaj udarca koji nema snagu ili nespretno upravljanje vozilom česti su motivi u snovima.

To nije samo plod mašte, već posljedica mišićne atonije - privremene paralize mišića tijekom REM faze. Ovaj mehanizam sprječava nas da fizički izvodimo ono što sanjamo i tako se ozlijedimo.

5. Korištenje pametnih telefona

Iako su postali produžetak naše ruke u budnom životu, pametni telefoni i računala rijetko funkcioniraju ispravno u snovima. Ne možemo otključati zaslon, brojevi se ne mogu utipkati ili aplikacije ne rade.

Jedna teorija sugerira da su ti uređaji relativno novi u ljudskoj evoluciji, dok snovi često crpe iz dubljih, arhaičnijih slojeva našeg uma usredotočenih na temeljne strahove i želje.

Foto: Pixabay

Galerija lica i osjetila

Naša osjetila i percepcija također rade drugačije dok spavamo.

6. Stvaranje potpuno novih lica

Vjeruje se da mozak ne može izmisliti potpuno novo lice. Svaka osoba koju sretnete u snu, bez obzira što je ne poznajete, zapravo je lice koje ste već negdje vidjeli - u prolazu na ulici, na televiziji ili u časopisu.

Mozak je majstor rekombinacije postojećih sjećanja, ali ne i stvaranja informacija iz ničega.

7. Osjećaj mirisa i okusa

Iako nije nemoguće, doživljaj jasnih i prepoznatljivih mirisa ili okusa u snovima izuzetno je rijedak. Vizualni i zvučni podražaji dominiraju našim snovima.

To je zato što su dijelovi mozga zaduženi za njuh manje aktivni, a snovi se primarno oslanjaju na reaktivaciju vizualnih i emocionalnih sjećanja.

8. Koherentan razgovor

Komunikacija u snovima često je više telepatska ili temeljena na osjećajima nego na stvarnim, izgovorenim rečenicama. Ako i postoji dijalog, često je isprekidan, nelogičan ili ga se ne sjećamo jasno.

Kao i kod čitanja, jezični centri mozga su "na pauzi".

San kao vježba, a ne učionica

Iako je spavanje ključno za učenje, ono ima specifičnu ulogu.

9. Učenje novih vještina

Možete li naučiti svirati gitaru ili govoriti novi jezik dok spavate? Nažalost, ne. Spavanje, kako objašnjava i Sleep Foundation, ima ključnu ulogu u konsolidaciji pamćenja - procesu u kojem se kratkoročna sjećanja pretvaraju u dugoročna.

Mozak "ponavlja" ono što ste naučili tijekom dana, ali ne može upijati potpuno nove informacije.

10. Doživljaj potpune tišine

Apsolutna tišina je gotovo nedostižna u snovima. Naš mozak je tijekom spavanja vrlo aktivan i neprestano proizvodi neku vrstu "unutarnje buke", bilo da se radi o mislima, osjećajima ili fragmentima zvukova iz sjećanja.