Iako je na početku velik broj građana bio skeptičan prema cjepivima protiv koronavirusa koja su prošla sva testiranja u rekordnom vremenu, broj zainteresiranih za cijepljenje konstantno raste. S obzirom da je za uspješnu borbu protiv koronavirusa potrebna procijepljenost od 70 posto i više, sve veći interes za cijepljenje budi nadu u povratak u staro normalno. Naravno, kad cjepiva bude bilo dovoljno.
Cijepljenje je u Hrvatskoj započelo 27. prosinca 2020., a redovita istraživanja koja za RTL ekskluzivno provodi agencija Promocija Plus, pokazuju da interes za cijepljenje raste. U prosincu je tako 41,5 posto ljudi kazalo da se planira cijepiti, dok je rezolutno protiv bilo njih oko 32 posto.
Većina građana navela je da bi se cijepila zato da zaustave epidemiju, dok su oni koji su negativno odgovorili, izjavili da to ne bi učinili zbog straha od nuspojava cjepiva.
U siječnju ove godine, nakon početka kampanje cijepljenja, već bilježimo povećanje pozitivnog gledanja na cijepljenje kod građana, točnije "što prije moguće" bi se cijepilo 43,5 posto građana. Broj osoba koji bi odbili cjepivo u blagom je padu, na 31 posto.
U istraživanju provedenom na uzorku od 1300 osoba od 2. do 5. veljače ove godine, već gotovo polovina ispitanika, njih 47,4 posto, cijepilo bi se čim dobiju priliku.
Dodatno, njih 13,6 posto reklo je da bi se cijepilo, no tek kad vide posljedice kod drugih ljudi. Broj onih koji se ne bi cijepili i dalje je u padu. U veljači ih je naime bilo 28 posto, a 11 posto je još uvijek neopredijeljeno, vidi se u grafu dolje.
Sve veći broj građana vjeruje cjepivu
Prema navedenim provedenim istraživanjima, možemo uočiti kako je broj zainteresiranih za cijepljenje u konstantnom porastu.
Kao što se vidi na gornjem prikazu interes za cijepljenje je konstantno u porastu, a razlika između prosinca 2020. i veljače 2021. je gotovo deset posto. Ipak, problemi i dalje postoje, pa je tako recimo objavljen podatak da i među zdravstvenim radnicima, točnije medicinskim sestrama postoji nepovjerenje prema cjepivu.
Ipak, u istraživanju iz ožujka koje je provela agencija Valicon, polovina građana Hrvatske ima namjeru cijepiti se protiv koronavirusa, dok njih 47 posto kaže kako se neće cijepiti, a 3 posto su oni koji su se već cijepili protiv koronavirusa.
Podjednaku spremnost na cijepljenje pokazuju i građani Slovenije, dok je BiH prva u regiji po broju građana koji se namjeravaju cijepiti, što je možda i posljedica činjenice da je u tu zemlju do sada stigla tek simbolična količina cjepiva .
Najveći broj građana želi se cijepiti Pfizerom, a građani iščekuju i odobrenje ruskog cjepiva Sputnjik V.
Povjerenju u cjepivo sigurno nije pomogla ni činjenica da je došlo do bojazni oko nuspojava AstraZenecinog cjepiva, odnosno prijava poremećaja zgrušavanja krvi koji su u nekim slučajevima čak završili i fatalno. Iako stručnjaci kažu kako nuspojave imaju i druga cjepiva, te kako je određen broj tromboembolijskih incidenata uvijek ima u općoj populaciji, pa se tako mogu dogoditi i kod ljudi koji su se cijepili, povjerenje javnosti bilo je poljuljano.
Neke su zemlje zbog toga zaustavile cijepljenje tim cjepivom, no nakon što je Europska agencija za lijekove pregledala dokaze i zaključila da nema povezanosti između tih incidenata i cijepljenja, ono je nastavljeno.
Kako bi pojačali povjerenje javnosti u to cjepivo, njime su se cijepili i predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, te ministar zdravstva Vili Beroš.
