Gljivicu, prvi put pronađenu u Japanu, američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) klasificirao je kao ozbiljnu globalnu zdravstvenu prijetnju.
Gljivica, punim nazivom Candica auris, prvi puta je pronađena u Japanu, nakon čega se prošila i u Južnu Koreju, Aziju, Europu i Sjevernu Ameriku. Navedena kvaščeva gljivica je otporna na mnoge antifugalne lijekove namijenje borbi protiv Candide. Uz to, teško je se otkriva, te može biti u domaćinu neaktivna nekoliko mjeseci, a lako se prenosi i u bolnicama.
U novoj studiji, mikolog Anuradha Chowdhary, zajedno s timom znanstvenika ispitivao je sastav tla, pijeska i vode sakupljenog s plaža i močvara otoka Andaman i Nicobar. Čak i u uzorcima sakupljenim iz močvara, gdje je ljudski utjecaj nizak, znanstvenici su pronašli Candidu auris, a jedan prikupljeni uzorak bio je otporan na antifugalne lijekove.
Otporna na sve vrste lijekova protiv gljivica
Najveći problem upravo su 22 uzorka sakupljena na plažama, a svi su bili otporni na antifugalne lijekove.
"Tamo gdje je ljudska prisutnost visoka, kao plaža, pronašli smo puno otpornih uzoraka. Moguće je da gljivica dolazi od biljaka ili nastaje perutanjem ljudske kože na kojoj se C. auris obično kolonizira", navodi Chowdhary u izjavi.
Studija, objavljena u časopisu mBio, opisuje prve slučajeve otkrivanja gljivice izvan bolnica. Znanstvenici smatraju kako gljivica može preživjeti razne uvjete izvan domaćina.
"Uzorci gljivica analizirani sa starih hrastova pokazuju da može živjeti u okolišu dulje vrijeme", prenose znanstvenici o drugoj gljvici Candidi albicans. "Isto tako, otkrivanje C. auris u morskim uvjetima otkriva da i ta gljivica može živjeti dugo izvan svog ljudskog domaćina."
Prijašnja pretpostavka navodi da su gljivice sveprisutne u okolišima punim vode, a prolaze nezapaženo jer se prilagođavaju sve većim temperaturama zraka i vode zbog globalnog zatopljenja, te žive i u ljudima i u drugim sisavcima.
"Opažanje da je jedan izolat iz okoline sporije rastao na temperaturama na kojim žive sisavaci od kliničkih sojeva u skladu je s poimanjem da se njihov predak nedavno prilagodio višim temperaturama", zaključuje dr. Arturo Casadevall za IFLScience, predsjednik Odsjeka za molekularnu biologiju i imunologiju na Baltimoreu.
