Znanstvene studije o utjecaju glazbe na mozak najčešće se baziraju na klasičnim kompozicijama, no što se događa mozgu dok slušamo elektroničku glazbu? Saznajmo zajedno…
Slušanje glazbe donosi nam zadovoljstvo, radost, ponekad i bol, ali što se događa u mozgu dok slušamo glazbu? Odgovor je: puno stvari… Kada slušamo glazbu, aktiviraju nam se sva četiri režnja mozga. Uspomene, emocije, misli i pokreti, na sve to glazba ima itekakav utjecaj. Mozak obrađuje ton, visinu i volumen glazbe u slušnom korteksu, a potom obrađene informacije šalje ostatku mozga, čime stvara bogatije iskustvo slušanja i uživanja. Kad dođe do amigdale, odnosno limbičkog mozga, oslobađa dopamin, hormon sreće i zadovoljstva.
Mastercard i RTL vode te u Neprocjenjivi đir po najboljim glazbenim događanjima diljem Hrvatske. Prati nas i doživi nova iskustva za koja si uvijek mislio da su neostvariva. S nama snovi postaju stvarnost, a svjetske zvijezde tvoji novi plesni partneri u backstageu.
Elektronička glazba i mozak
Glazba je, složit ćete se, bitan faktor u našim životima. Ona utječe na našu psihu i ponašanje, i to na različite načine. Elektronička glazba nije iznimka.
Elektronička plesna glazba je skup elektroničkih glazbenih žanrova koji su prvenstveno namijenjeni okruženjima baziranim na plesnoj zabavi, na primjer noćnim klubovima. Glazba je proizvedena s namjerom da se čuje u kontekstu kontinuiranog DJ seta; gdje DJ napreduje iz jednog audiozapisa u drugi putem sinkroniziranog odsječka ili “miksa”.
Što je jedinstveno kod slušanja i uživanja u elektroničkoj glazbi?
Ova glazba osim što ima mnogo socioloških i kulturnih aspekata, također zanimljivo djeluje na vaše fizičko i psihičko stanje.
Tako neki žanrovi elektroničke glazbe (ambijentalni techno/house, chillout i downtempo) mogu pomoći da izoštrite fokus. Ponavljajući obrasci i ambijentalni zvukovi su nenametljivi i potiču koncentraciju, a upravo se ova glazba usredotočuje na melodije koje se ponavljaju i nadograđuju jedna na drugu stvarajući time logičku cjelinu. Neki preporučuju elektroničku glazbu za vrijeme radnog vremena ili kad učimo za ispit, kažu da je ok za koncentraciju, bolji fokus i produktivnost.
„Drop the bass“ moment otpušta najviše dopamina
I ostale vrste elektroničke glazbe imaju pozitivna svojstva. Otpuštanje dopamina veće je u trenutku kad pjesma doživi svoj vrhunac. Omiljeni žanrovi, poput dubstepa, trancea i drum’n’basa poznati su po intenzivnim naglascima koji vode prema vrhuncu pjesme i poznatog „drop the bassa“. Upravo ti trenuci u setu predstavljaju, kako zvučni, tako i emocionalni vrhunac. Gotovo svi DJ-i koriste istu formulu izgradnje pjesme, koja se sastoji od dodavanja instrumentalnih slojeva, složenijih ritmova i povećanja volumena. Sigurno znate onaj osjećaj kad možete osjetiti podizanje pjesme, kad cijela publika zna da uskoro dolazi trenutak koji su čekali, odnosno„droping the bass“. Nakon vrhunca, ritam i melodija vraćaju se u normalu do sljedeće ‘vožnje’ prema vrhuncu.
Studije su pokazale da elektronička glazba može biti učinkovit tretman protiv bolova. Naime, u ispitivanju učinaka techno glazbe Gerra i suradnici došli su do zaključka da slušanje elektroničke glazbe potiče promjene u neurotransmiterima, peptidima i hormonalnim reakcijama vezanim uz mentalno stanje i emocionalnu uključenost. Dakle, glazba ne samo da može umanjiti bol, već može promijeniti naše emocionalno ili mentalno stanje. No ovo vrijedi samo ako volite ovakav stil glazbe jer u suprotnom postoji šansa da nam se emocionalno stanje pogorša. Zapravo, naša osobnost će odrediti kako bismo reagirali na elektronsku glazbu.
Nadalje, elektronička glazba ide ruku pod ruku s plesom, i to zbog dokazane sposobnosti povećanja izdržljivosti i ublažavanja neposrednih negativnih učinaka vježbanja. Tako ćemo uz elektroničku glazbu lako izdržati plesnu noć, ali i naporan trening u teretani.
Vraćanje na plemenske početke
Elektronička glazba zanimljiva je i sa sociološkog stajališta. Njeni ponavljajući ritmovi čine je jedinstvenom, a istraživanja su pokazala kako repetitivnost techno glazbe transcendira razlike među ljudima. Dok neki drugi žanrovi mogu biti isključivi ili čak elitistički, elektronička glazba je otvorena za sve te u noćnim klubovima ne postoji hijerarhija. Zbog toga se u klubovima stvara osjećaj zajedništva, a njena perkusivna i ponavljajuća priroda podsjeća nas na frenetične bubnjeve afričkih plesova, dok nas njen ponavljajući ritam vraća u naše plemenske početke. Zbog takvog plesnog iskustva, elektronička glazba nas „oslobađa svih pravila“ i ljudi plešu u osjećaju slobode.
U klubove zapravo izlazi starija ekipa…
Još jedan sociološki aspekt elektroničke glazbe, koji se zapravo bavi stereotipom, kaže da je ovaj tip glazbe usko povezan s tinejdžerima i studentima. Analizirajući rave kulturu, istraživanja su pokazala da u klubove zapravo izlazi ‘zrelija’ ekipa. Ljudi koji su navršili trideset godina (i stariji) rado posjećuju techno partije. Njih često stavljamo u dvije kategorije: prva se odnosi na ljude koji su rano počeli pratiti scenu i ostali joj vjerni, dok druga skupina obuhvaća ljude koji su kasnije otkrili „zov“ elektronske glazbe i tako pronašli sebe.
Bez obzira na način na koji konzumiramo glazbu, bez obzira na žanr, instrumentaciju ili kompoziciju, glazba ima aktivnu ulogu u našim životima. Ona nas stimulira, uključuje razne emocije i stvara užitak. Zato izvadite slušalice, upalite omiljenu pjesmu i osjetite kako vam razina sreće i zadovoljstva raste.
