Divlje životinje diljem svijet izumiru velikom brzinom, a čovjek uništava prirodu nikad brže u povijesti. Izvješće je to Svjetske organizacije za zaštitu prirode. Dio vrsta smanjen je za gotovo 70 posto u posljednjih 50 godina.
Od divljih mačaka do daždevnjaka - dvije trećine divljih životinja nestalo je u posljednjih 50 godina. Europski bizoni su šumska vrsta koja je prije više od 100 godina gotovo u potpunosti izumrla. Sada ih na svijetu ima oko 4 tisuće.
Uništavaju se staništa
"Sve divlje populacije koje su postojale europskog bizona su nestale iz prirode zbog uništavanja njihovog staništa i previše su ih lovili. Iskorištavali su njihovo krzno, kožu i meso, ali malo previše pa je tako vrsta nestala", kaže edukatorica u Zoološkom vrtu grada Zagreba Marija Starčević.
Uz bizone, osjetljiva vrsta je i crvena panda. "Uglavnom nestaju zbog uništavanja njihovog prirodnog staništa, to su šume bambusa", objašnjava Starčević.
Primjerice, ne postoji nijedna divlja populacija deva, gotovo sve su pripitomljene. Najugroženija je pak biološka raznolikost slatkovodnih ekosustava - smanjila se za 84 posto. Priroda ne štedi ni afričke lavove.
Traže se hitne mjere
Hitne mjere traži svjetska organizacija za zaštitu prirode. Kažu kako je uništavanje okoliša dovelo i do narušavanja ljudskog zdravlja. "Korona se pojavila prema tome kako se mi ponašamo prema okolišu i kako se ponašamo prema prirodnim vrijednostima koje su oko nas. Najveće ugroze su korištenje zemljišta, sječa šuma, izlov vrsta", kazala je voditeljica projekata u WWF Adria Irma Popović Dujmović.
A probleme stvara i globalni rast temperatura. "Imamo sve više sušnih ili mokrih područja. To, naravno, onda mijenja staništa pojedinih životinja koje se moraju prema tome prilagođavati ili migrirati, a neke od njih, nažalost, koje to ne uspiju kao posljedica - izumiru", rekla je Dunja Mazzocco Drvar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.
"Sve je to jedan ekosustav koji omogućava nama život. Pčele su vrlo dobar primjer, ako one nestanu. Za 3 do 4 godine ljudska populacija će biti gladna", kaže Popović Dujmović.
Više brige za prirodu koja nam sve daje i bez koje ne možemo.
