Analiza nedavne poplave u Zagrebu: Ovako nešto događa se jednom u 400 godina!

Rijetko viđeno olujno nevrijeme praćeno obilnom kišom prošlog petka potopilo je brojne zagrebačke ulice, stanove, podrume, bolnice... Materijalna šteta u glavnom hrvatskom gradu je ogromna, svi se pitaju - tko je krivac? 

Iako je bilo puno kritika usmjerenih prema nadležnim službama, u dobrom dijelu vjerojatno i opravdanih, činjenica je da je kao rijetko kada u prošlosti Zagreb pogodilo ovako intenzivno nevrijeme. DHMZ je donio potpunu analizu događaja.

Analiza DHMZ-a

"U petak 24. srpnja dijelove Hrvatske zahvaćaju jaka grmljavinska nevremena od kojih svakako treba izdvojiti nevrijeme u Zagrebu potkraj dana. U svega par sati, glavninom od 21:30 do ponoći, na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru (l/m2). U 24 sata, u razdoblju od 14:00 u petak (24. 7. 2020.) do 14:00 u subotu (25. 7. 2020.) na postaji Zagreb-Grič palo je 89 l/m2, na Sljemenu 70 l/m2, u Maksimiru 65 l/m2 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 l/m2. Velika količina kiše, lokalno u 24 h i više od prosječne mjesečne za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je materijalnu štetu, a nažalost izgubljen je i jedan ljudski život", s analizom je počeo DHMZ. 

"Prizemno se nad ovim dijelom Europe pa tako i Hrvatske nalazilo polje malo sniženog tlaka zraka koje se u toku dana produbljuje, no ipak značajniji utjecaj na vrijeme imali su ponajprije procesi u srednjoj i višoj troposferi koji su potaknuli procese u nižoj atmosferi. Naime, sa zapada se u petak približavala dolina s hladnim zrakom po visini (slika 2.) u sklopu koje se krajem dana zatvara i visinska ciklona i ona tijekom subote nastavlja svoj put preko Hrvatske dalje na istok.

(DHMZ)

S jugozapada pritom već od petka ujutro stiže veća količina vlažnog i nestabilnog zraka. Svi uvjeti za razvoj olujnih nevremena bili su prisutni, od nestabilne atmosfere i velike vlage u prizemnom sloju do mehanizma podizanja te vlage, što posljedično uzrokuje i velike vrijednosti konvektivne raspoložive potencijalne energije (CAPE). Mehanizam podizanja koji je pojačao vertikalno dizanje zraka, a time i omogućio konzumiranje raspoložive energije, bio je višestruki. Orografija je svakako pomogla, a ključnu je ulogu imala visinska dolina. No, i prizemni procesi potaknuti dnevnim zagrijavanjem kao i konvergencija vjetra odlučili su lokacije na kojima će se oluje formirati, a to je vrlo teško precizno prognozirati. Treba spomenuti i smicanje vjetra u dubljem sloju atmosfere, odnosno promjenu u smjeru i brzini vjetra po visini (DLS od engl. Deep Layer Shear). Vrijednosti između 10 m/s i 20 m/s u prvih 6 km atmosfere uvelike pomažu nastanku organizirane konvekcije koja je puno opasnija od izoliranih ćelija jer zahvaća veća područja i duže traje", prenosi DHMZ.

Oluje su se stvarale već sredinom dana i poslijepodne na Jadranu (slika 3.) (npr. bujična poplava u Senju), u gorju te u okolnim zemljama, posebice u BiH:

(DHMZ)

Uslijed usporavanja premještanja doline kao posljedica zatvaranja visinske ciklone sustav se zadržavao nad Zagrebom uzrokujući obilnu oborinu te pojavu munja, a mjestimice je bilo i vrlo jakih udara vjetra.

"Važno je napomenuti da, iako se radi o velikim količinama oborine, ipak nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj koja iznosi 95, 8 mm za postaju Zagreb-Grič (izmjerena je 4. 7. 1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb-Maksimir (također izmjerena 4. 7. 1989.) niti je blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama izmjerene 1926. (Tablica 1.), a koje iznose 118,8 mm za postaju Zagreb-Grič te 139,0 mm za postaju Zagreb-Maksimir".

Najveći intezitet oborina

"Ono što se pokazalo izuzetnim u ovoj oborinskoj epizodi tijekom noći s 24. na 25. 7. 2020. je njezin intenzitet. Glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb-Grič gdje je između 20:00 i 21:00 palo čak 58,9 mm kiše! To je rekordan intenzitet oborine  kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine u raspoloživom razdoblju ombrografskih zapisa na toj lokaciji od 1910. godine".