Bez ulice ili spomenika koji bi podsjećali na pokojnog jugoslavenskog vladara Josipa Broza Tita, koji je čeličnom rukom vladao bivšom federacijom, nova turistička tura u hrvatskoj prijestolnici Zagrebu nudi otkrivanje njegove komplicirane ostavštine ali i izaziva podjele u tom gradu, piše u nedjelju francuska agencija AFP.
I dok ga neki obožavaju, a drugi mrze, Tito i četiri desetljeća nakon smrti predstavlja polarizirajuću ličnost diljem bivših jugoslavenskih republika pa tako i u Hrvatskoj, u kojima je uveo i prosperitet i autoritarnost.
Iza turističko-političkog projekta stoji Danijela Matijević koja kaže da je ideju za "Šetnju s Titom" dobila kada su gradske vlasti jednom od glavnih gradskih trgova oduzeli Titovo ime.
Bio je to jedan u nizu poteza tijekom višegodišnjeg razdoblja, ističe AFP, da se zemlja riješi jugoslavenske prošlosti, uklanjanjem spomen ploča i spomenika te preimenovanjem trgova i ulica.
Matijević tvrdi da je povijest važna i zaključuje da je "Tito definitivno bio jedan od političkih divova 20. stoljeća".
Ta tura, pokrenuta prošle godine, znatiželjnike vodi na osam lokacija u centru grada koje su povezane s Titom i antifašističkim pokretom koji je osnovao na početku Drugog svjetskog rata, poznatim partizanima.
Tura prolazi trgom koji je nekada nosio njegovo ime, željezničkim kolodvorom s kojeg je hrvatski pronacistički režim slao ljude u koncentracijske logore i prolazom nazvanim po dvjema sestrama, heroinama pokreta otpora.
No, taj projekt ne služi da bi se prošlost uljepšala te istražuje ne samo njegove uspjehe već i brojne propuste.
Tito je zacrtao srednji put za socijalističku federaciju te se tijekom Hladnog rata nije svrstao niti uz SAD niti uz SSSR, ističe AFP.
"Tito je imao dobre odnose sa zapadom, ali nije zanemarivao niti dobre odnose s istokom, pozicionirajući Jugoslaviju negdje između, ubirući korist od obje strane", smatra povjesničar Hrvoje Klasić.
Jugoslaviju je držao izvan kaosa Hladnog rata i učinio je najprosperitetnijom komunističkom državom, no služio se i represijom da bi nakon njegove smrti eksplodirao tinjajući nacionalizam, piše AFP.
To je, dodaje francuska novinska agencija, potaknulo niz ratova 90-ih u kojima je ubijeno oko 130.000 ljudi.
Nakon što se Hrvatska osamostalila, Tito i Jugoslavija su pali u zaborav, smatrani zastranjenjem u prošlosti zemlje.
Za Matijević su, međutim, Tito i njegova ostavština vrlo osobni jer se dvoje njezinih djedova borilo u partizanima.
Ona ističe da je ideju za projekt dobila tijekom dvogodišnjeg boravka u Berlinu te da je bila nadahnuta kako se Njemačka nosi sa svojom turbulentnom prošlošću 20. stoljeća.
Također dodaje da njezino prekapanje po prošlosti Hrvatske nije išlo glatko te da joj se prijetilo na društvenim mrežama.
U prosincu se političar Igor Peternel obrušio na Turističku zajednicu grada Zagreba jer je u svoje brošure uvrstila i "Šetnju s Titom", optužujući je da promiče "Tita i Jugoslaviju".
"To je apsolutno neprihvatljivo (…) to je ideološka provokacija i sramota", rekao je Peternel.
Mnogi, navodi AFP, smatraju da je tura hvalevrijedna te da da treba kapitalizirati povijest u turističkom smislu, bez obzira što mislili o nekim poglavljima te povijesti.
